Razlika između inačica stranice »Ćevapi«

Ćevapi
Podrijetlo
Drugo ime	ćevapčići
Regija/država	Balkan
Detalji
Vrsta jela	meso
Temperatura jela	vruće
Glavni sastojci	mljeveno meso

Trenutačna izmjena od 16:14, 11. siječnja 2023.

Ćevapi (tur. kebap "na komadiće izrezano meso" ili "nasjeckano meso"), poznati i kao ćevapčići, su jelo od mljevenog mesa, popularno u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama Balkana još od doba Osmanskog Carstva.

Inačice

Poznati su u svim krajevima bivše Jugoslavije u kojima su vladali Turci, ali receptura nije svugdje ista – rabe se različite vrste mesa, poput telećeg, svinjskog i junećeg, ili kombinacija ove tri vrsta mesa.

U Bosni i Hercegovini su dužine od 4 cm do 12 cm. Na područje Bosne, gdje su nacionalni specijalitet, ćevape su oko 1500. uvezli Turci. Ćevapi se služe u krušnoj lepinji odnosno somunu koje se može po želji politi posebnim umakom koji daje posebnu aromu. Pripremaju se na više načina, a recepti su tajni. Poznatiji su sarajevski, banjalučki, travnički i šiš-ćevap. Ne koristi se svinjetina kao sastojak.

U Hrvatskoj su ćevapi dugi od 5 do 12 cm, od kombinacija mesa, ovisno o proizvođaču, poslužuju se sa lukom (ponekad s ajvarom), lepinjom - koja je namočena temeljcem i zapečena na plati i vrhnjem (iz Zagorja ili uvozni iz Srbije i Hercegovine). Uz ćevape se tradicionalno pije pivo. U unutrašnjosti Hrvatske a posebno u Zagrebu se nakon rata popravila kvaliteta ćevapa zbog imigranata iz područja BiH. U Hrvatskoj postoji nekoliko lokalnih inačica ćevapa, od kojih su jedne tradicijske, poput požeških vinogradarskih ćevapa, do novije poput mljevenika.

U Bugarskoj i Rumunjskoj ćevapi su dugački i imaju oko 15 cm pa i više.

Prateći specijalitet su "đulbastije ili bugarski ćevapi" koje se pripremaju na sličan način kao obični ćevapi, s tim što se ćevapi spljošte tako da izgledaju kao male pljeskavice i služe se obavezno u kajmaku, a kao prilog poslužuje se crveni luk.

U Srbiji ćevapi su nešto duži, oko 10 cm, a poznati su i oni pripremljeni u Leskovcu. Ne služe se u lepinji (zato se niti ne jedu "usput") već isključivo na tanjuru, obično sa lukom. U Leskovcu se nazivaju ć(e)vapčići, što je samo formalni deminutiv, čest u tom kraju.

Galerija

Bugarski ćevapi
Ćevapi u somunu s lukom
Tuzlanski ćevapi

Vanjske poveznice

Ćevapćići; reference podrijetla
Gastro.hr; autohtona jela
Novabila.info U Travniku se pravi najveća i najautentičnija porcija ćevapa u BiH. 19. ožujka 2019.

@@ Redak 21: / Redak 21: @@
 == Inačice ==
 Poznati su u svim krajevima bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u kojima su vladali [[Osmanlije|Turci]], ali receptura nije svugdje ista &ndash; rabe se različite vrste mesa, poput telećeg, svinjskog i junećeg, ili kombinacija ove tri vrsta [[Meso|mesa]].
-* U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su dužine od 4 cm do 12 cm. Na područje [[Bosna|Bosne]], gdje su nacionalni specijalitet, ćevape su oko [[1500.]] uvezli [[Turci]]. Ćevapi se služe u [[kruh|krušnoj]] lepinji odnosno somunu koje se može po želji politi posebnim umakom koji daje posebnu aromu. Pripremaju se na više načina, a recepti su tajni. Poznatiji su ''sarajevski,'' ''banjalučki'', ''travnički ''i ''šiš-ćevap''. Ne koristi se svinjetina kao sastojak.
+* U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su dužine od 4 cm do 12 cm. Na područje [[Bosna|Bosne]], gdje su nacionalni specijalitet, ćevape su oko [[1500.]] uvezli [[Turci]]. Ćevapi se služe u [[kruh|krušnoj]] lepinji odnosno somunu koje se može po želji politi posebnim umakom koji daje posebnu aromu. Pripremaju se na više načina, a recepti su tajni. Poznatiji su ''[[sarajevski ćevap|sarajevski]],'' ''[[banjalučki ćevap|banjalučki]]'', ''[[travnički ćevap|travnički]] ''i ''[[šiš-ćevap]]''. Ne koristi se svinjetina kao sastojak.
+*U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su ćevapi dugi od 5 do 12 cm, od kombinacija mesa, ovisno o proizvođaču, poslužuju se sa lukom (ponekad s ajvarom), lepinjom - koja je namočena temeljcem i zapečena na plati i vrhnjem (iz Zagorja ili uvozni iz Srbije i Hercegovine).  Uz ćevape se tradicionalno pije pivo. U unutrašnjosti Hrvatske a posebno u Zagrebu se nakon rata popravila kvaliteta ćevapa zbog imigranata iz područja [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. U Hrvatskoj postoji nekoliko lokalnih inačica ćevapa, od kojih su jedne tradicijske, poput [[požeški vinogradarski ćevap|požeških vinogradarskih ćevapa]], do novije poput [[mljevenik]]a.
-*U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su ćevapi dugi od 5 do 12 cm, od kombinacija mesa, ovisno o proizvođaču, poslužuju se sa lukom (ponekad s ajvarom), lepinjom - koja je namočena temeljcem i zapečena na plati i vrhnjem (iz Zagorja ili uvozni iz Srbije i Hercegovine).  Uz ćevape se tradicionalno pije pivo. U unutrašnjosti Hrvatske a posebno u Zagrebu se nakon rata popravila kvaliteta ćevapa zbog imigranata iz područja [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
 *U [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]] ćevapi su dugački i imaju oko 15 cm pa i više.