Razlika između inačica stranice »Radoničić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (skini nepotrebne znakove)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Radoničić'''-->'''Radoničić''' je [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatska]] pomorska kapetanska i trgovačka obitelj iz [[Prčanj|Prčanja]] i [[Dobrota|Dobrote]] u Boki, Crna Gora.  
Radoničić''' je [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatska]] pomorska kapetanska i trgovačka obitelj iz [[Prčanj|Prčanja]] i [[Dobrota|Dobrote]] u Boki, Crna Gora.  


Spada u istaknute obitelji iz Prčanja koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/121010 Lovorka Čoralić. Recenzija knjige Don Niko LUKOVIĆ, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.]</ref>
Spada u istaknute obitelji iz Prčanja koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/121010 Lovorka Čoralić. Recenzija knjige Don Niko LUKOVIĆ, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.]</ref>

Trenutačna izmjena od 12:05, 16. ožujka 2022.

Radoničić je hrvatska pomorska kapetanska i trgovačka obitelj iz Prčanja i Dobrote u Boki, Crna Gora.

Spada u istaknute obitelji iz Prčanja koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.[1][2] Radoničići su bili bitni i u Dobroti. S još 26 starih dobrotskih rodova (bratstava) bili su nositelji pomorskog gospodarstva i trgovačke djelatnosti u vremenima uzleta dobrotskog gospodarstva krajem 18. i početkom 19. stoljeća.[3][4]

Obitelj je dala nekoliko poznatih pripadnika, poput kotorskog biskupa Tripuna, slikara Marka, a iz dobrotske grane liječnika Karla.[5] Povijesnoj znanosti zanimljiv je pravnik koji se bavio obavještajnom djelatnošću u drugom svjetskom ratu, Karl Radoničić (r. 1912.), sina osnivača kardiologije, sveučilišnog profesora i člana JAZU-a Karla Radoničića.[6] Prvi mali admiral Bokeljske mornarice bio je Ivan Radoničić, izabran 1904. godine.[7] Ističe se još kapetan i brodovlasnik Ivan Radoničić (1822.–1893.). Bio je načelnik dobrotske općine. Bio je vlasnik i suvlasnik više jedrenjaka te privatne kapele u svojoj kući u Dobroti.[8]

Na poluotoku Plagenti, 1,5 km od Kotora, kod Dobrote, posjedovali su palaču, današnji Institut za biologiju mora. Obitelj je taj poluotok kupila od kotorske općine za francuske vlasti 1808. godine, za 500 talira. Palaču je sagradio kapetan Krsto Jozov Radoničić, a poslije je u njoj ugostio 1847. svog prijatelja Petra II. Petrovića Njegoša.[9] Dobrotska bratstva Radoničića, Vickovića i Ilića imala su svoje grobnice pokraj crkve Gospe od Milosrđa u Tabačini, koja pripada župi sv. Mateja. Nakon izgradnje groblja crkve sv. Mateja u Dobroti, počeli su Radoničići graditi svoje grobnice.[10]

Izvori

  1. ↑ Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311
  2. ↑ Lovorka Čoralić. Recenzija knjige Don Niko LUKOVIĆ, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.
  3. ↑ A. Tomić: Stara dobrotska bratstva i njihov doprinos pomorstvu od početka XVIII stoljeća do danas, GPMK, sv. 23/1975
  4. ↑ Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000. Lovorka Čoralić, Iz prošlosti Boke: Dobrotski rodovi i hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima, str. 222
  5. ↑ STUDMEF napisao Vladimir Dugački, obradio i uredio: Mirza Žižak: Prof. dr. sc. Dragutin Karlo Radoničić, utemeljitelj prve katedre za internu medicinu u Hrvatskoj (pristupljeno 5. rujna 2016.)
  6. ↑ Radovi - Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb Branka Boban: Vojno-obavještajni rad dr. Karla Radoničića i grupe domobranskih mornaričkih časnika za NOP i veza s I. S. (1943. - 1944.), str. 354 i 373, Vol. 44, Zagreb 2012, ISSN 0353-295X
  7. ↑ Hrvatska građanska inicijativa, Preuzeto sa portala: Radio DUX Počele tripundanske svečanosti, 27. siječnja 2012. (pristupljeno 5. rujna 2016.)
  8. ↑ Jedra Boke - ožujak 2014. Radojka Abramović, Petar Palavršić: Slavni kapetani Boke Kotorske - kataloški prikaz -, str. 11 (pristupljeno 5. rujna 2016.)
  9. ↑ (srp.) Palata Radoničić (pristupljeno 5. rujna 2016.)
  10. ↑ Hrvatski glasnik rujan 2013. Antun Tomić: Kapetansko groblje, str. 49 (pristupljeno 5. rujna 2016.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Radoničić&oldid=430799"