Razlika između inačica stranice »Kosovski Albanci«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kosovski Albanci'''-->{{ | <!--'''Kosovski Albanci'''-->{{Infookvir etnička grupa | ||
| ime = Kosovski Albanci | | ime = Kosovski Albanci | ||
| slika =[[Datoteka:Albanians in Kosovo 2011 census.GIF|250px|Gabor]] | | slika =[[Datoteka:Albanians in Kosovo 2011 census.GIF|250px|Gabor]] | ||
Inačica od 12:26, 16. prosinca 2021.
| Kosovski Albanci |
|---|
 |
| Ukupno pripadnika |
| 1.616.869 do 3.000.000 |
| Značajna područja naseljavanja |
| Jezik |
| albanski |
| Vjera |
| većina muslimani manjina katolici |
| Povezane etničke grupe |
| Albanci |
Kosovski Albanci (albanski: Shqiptarët e Kosovës) su najveća etnička grupa u Kosovu
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Kosovu živi 1.616.869 Albanaca ili 92,9 % od ukupnog stanovništva.
Povijest
Kosovski Albanci pripadaju Gegima jednoj od dvije glavne grane Albanaca, koji nastanjuju planinsko područje na sjeveru Albanije, sjeverno od rijeke Shkumbin, Kosovo, jug Srbije i dijelove zapadne Makedonije.
Dečanska hrisovulja (1321.-1331.) srpskog kralja Stefana Uroša III. sadrži detaljan popis domaćinstava i sela u Metohiji i sjeverozapadnoj Albaniji. U njima piše da ova regija ima 89 naselja s 2.666 kućanstava od čega je 86 bilo srpskih (96,6 %), a tri albanska naselja (3,3 %), te 2122 Srba (98 %), i 44 Albanaca (2 %). [1]
Sve do 19. stoljeća Albanci su manjinski narod na Kosovu. Austrijanac Joseph Müller navodi da na prostoru Prizrena, Peći i Đakovice i dijelu Albanije živi 195.000 stanovnika, od čeka:
- 114.000 muslimana (58 %):
- cca. 38.000 su Srbi (19 %)
- cca. 86.000 su Albanci (39 %)
- kršćani:
- 73.572 pravoslavnih Srba (38 %)
- 5120 rimokatoličkih Albanca (3 %)
- 2308 ostalih nemuslimana, Janjevci i dr.)
Studija sačinjena 1871. od strane austrijskog pukovnika Petera Kukulja[2] za internu upotrebu austrougarske vojske pokazala je da mutesarifluk Prizrena (odgovara u velikoj mjeri današnjem Kosovo) ima oko 500.000 stanovnika, od toga: 318.000 Srba (64 %), 161.000 Albanaca (32 %), 10.000 Roma i Čerkeza 2000 te Turaka.
Austrijska statistika objavljena 1899. procjenjuje da na Kosovu živi: 182.650 Albanca (47,88 %) 166.700 Srba (43,7 %)
Njemački znanstvenik Gustav Weigand dao je sljedeće statističke podatke o stanovništvu Kosova po okruzima, temeljenim na prijeratnom stanje na Kosovu 1912. godine:
- Priština: 67 % Albanci, 30 % Srbi
- Prizren: 63 % Albanci, 36 % Srbi
- Vučitrn: 90 % Albanci, 10 % Srbi
- Ferizaj: 70 % Albanci, 30 % Srbi
- Gnjilane: 75 % Albanci, 23 % Srbi
- Mitrovica: 60 % Srbi, 40 % Albanaca
U dvadesetom stoljeću broj Albanaca se povećava, kao i njihov udio u ukupnom stanovništvu tako da ih je 1921. bilo 288.907 ili 65,8 % (prema materinjem jeziku), a 1981. godine 1.226.736 ili 77,42 %.
Poznati Kosovski Albanci
- Isa Boletini, albanski preporoditelj, narodni heroj
- Bajram Curri, političar
- Azem Galica, vođa albanskih Kačaka
- Hasan Prishtina, političar
- Sinan Hasani, predsjednik Jugoslavije (1986. – 1987.)
- Ibrahim Rugova, političar
- Adem Jashari, osnivač i vođa albanske organizacije OVK
- Fatmir Sejdiu, političar
- Agim Çeku, političar i vojnik
- Rita Ora, pjevačica
- Xherdan Shaqiri, nogometaš
- Majlinda Kelmendi, sportašica
- Adnan Januzaj, nogometaš
Galerija
Albanci na Kosovu 1961. godine
Albanci na Kosovu 1971. godine
Albanci na Kosovu 1981. godine
Izvor
- ↑ Pavle Ivić and Milica Grković, 1976, Dečanske hrisovulje, Zavod za lingvistiku Novi Sad, (Srpski)
- ↑ Das Fürstenthum Serbien und Türkisch-Serbien, eine militärisch-geographische Skizze von Peter Kukolj, Major im k.k.Generalstabe, Wien 1871
| |||||||||||||||||||
