Razlika između inačica stranice »Tupik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
| karta_raspon_opis = | | karta_raspon_opis = | ||
}} | }} | ||
[[ | [[Datoteka:Fratercula arctica arctica MHNT.ZOO.2010.11.146.6.jpg|thumb| ''Fratercula arctica arctica'']] | ||
'''Tupik''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Fratercula arctica'') je [[more|morska]] [[ptica]] iz porodice [[njorke|njorki]]. | '''Tupik''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Fratercula arctica'') je [[more|morska]] [[ptica]] iz porodice [[njorke|njorki]]. | ||
Trenutačna izmjena od 10:02, 13. svibnja 2022.
| Tupik | |
|---|---|
 Odrasli tupik na Islandu | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Charadriiformes |
| Porodica: | Alcidae |
| Rod: | Fratercula |
| Vrsta: | F. arctica |
| Dvojno ime | |
| Fratercula arctica Linnaeus, 1758. | |
Tupik (lat. Fratercula arctica) je morska ptica iz porodice njorki.
Fratercula arctica je jedina vrsta tupika koja živi na području Atlantskog oceana i jedna od tri vrste iz roda Fratercula. Preostale dvije vrste tupika žive u sjeveroistočnom dijelu Tihog oceana.
Tupici u sezoni parenja borave na Islandu, Grenlandu i u Norveškoj, kao i na područjima mnogih manjih otoka u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Rasprostranjeni su i na području kanadske regije Newfoundlanda, a mogu doletjeti i do južnijih područja poput američke savezne države Maine i Britanskih otoka. Iako broj ptica na pojedinim područjima opada, ova vrsta tupika nije ugrožena.
Tupik se uglavnom hrani manjim ribama koje lovi roneći. Ima crno perje na leđima i glavi, sive mrlje na obrazima i bijelo perje na donjim dijelovima tijela. Veliki kljun mu je crveno-crnih tonova, a noge narančaste. Tijekom zime se mitari na pučini te mu tom prilikom pojedini dijelovi kljuna gube jarke boje. Ženka i mužjak su sličnog izgleda, ali mužjak je obično nešto veći. Mladunci imaju slično perje, ali nešto drukčije boje kljuna i tamnije noge.
Tupik jesen i zimu provodi na pučini hladnih sjevernih mora, a na obalu se vraća s početkom sezone parenja krajem proljeća. Gnijezdi se u kolonijama na vrhovima litica i polaže jedno jaje u jazbinu. Ptić se hrani ribom i u potpunosti sazrijeva nakon otprilike šest tjedana. Napušta obalu plivajući i ne vraća se na nju nekoliko godina.