Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bela krajina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bela krajina'''-->[[Slika:Bela krajina v Sloveniji.png|250px|desno|mini|Položaj Bele krajine na karti Slovenije]]
[[Slika:Bela krajina v Sloveniji.png|250px|desno|mini|Položaj Bele krajine na karti Slovenije]]
[[Slika:Crnomelj.JPG|200px|desno|mini|Črnomelj]]
[[Slika:Crnomelj.JPG|200px|desno|mini|Črnomelj]]
'''Bela krajina''', područje u jugoistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]] uz granicu s [[Hrvatska|Hrvatskom]], smještena između rijeke [[Kupa|Kupe]] na jugu i istoku te [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] na sjeveru. Najvažnija naselja su [[Črnomelj]] (14717 st.), [[Metlika]] (8419 st.) i [[Semič]] (3862 st.).<ref name="LKMZ">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6687 Bela krajina - Hrvatska enciklopedija]</ref>
'''Bela krajina''', područje u jugoistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]] uz granicu s [[Hrvatska|Hrvatskom]], smještena između rijeke [[Kupa|Kupe]] na jugu i istoku te [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] na sjeveru. Najvažnija naselja su [[Črnomelj]] (14717 st.), [[Metlika]] (8419 st.) i [[Semič]] (3862 st.).<ref name="LKMZ">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6687 Bela krajina - Hrvatska enciklopedija]</ref>

Posljednja izmjena od 13. prosinac 2024. u 09:53

Položaj Bele krajine na karti Slovenije
Črnomelj

Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru. Najvažnija naselja su Črnomelj (14717 st.), Metlika (8419 st.) i Semič (3862 st.).[1]

Područje ima dinarsko-krška obilježja, a klima je umjereno kontinentalna. Stanovništvo čine većinom Slovenci, uz određen broj Hrvata i Srba. Tijekom srednjeg vijeka, Bela krajina je do 12. stoljeća pripadala Hrvatskoj i nalazila se pod crkvenom jurisdikcijom Zagrebačke biskupije, da bi od druge polovice 12. stoljeća bila priključena Kranjskoj i potpala pod nadležnost Akvilejske patrijaršije. U 14. stoljeću pripala je Habsburgovcima.

Povijest

Tijekom osmanske ugroze u 16. stoljeću, područje Bele krajine naselile su izbjeglice iz hrvatskih krajeva, osobito uskoci, zbog čega se izmjenio etnički sastav tog teritorija.[1] Zašto se stanovništvo Bele krajine u ranom novom vijeku samo označavalo Hrvatima te svoj jezik nazivalo hrvatskim, pisao je o tome već u 17. stoljeću polihistor Janez Vajkard Valvasor u svom monumentalnom radu Slava Vojvodine Kranjske (1689.). Kranjskim Hrvatima namijenio je čak posebno poglavlje, a jezik, nošnju i običaje ljudi u Beloj krajini označio kao hrvatske i na više drugih mjesta.[2] Potkraj stoljeća (1795.) u izvoru crkvene provenijencije govor Župe Vinica na krajnjem jugu Bele krajine označen je hrvatskim lingvonimom dok se u vremenskom raspon između 1643. i 1712. intelektualaci podrijetlom iz Bele krajine, odnosno povijesne Metlike u matičnim knjigama sveučilištâ u Grazu i Beču većinom izjašnjavaju Hrvatima. U spomenutom rasponu od 70 godina čak je 88% studenata opredijeljenih kao Hrvati(Croata) (30 od ukupno 34), a samo četvoricu u matičnim knjigama obaju sveučilišta nalazimo upisane kao Kranjce (Carniolus)[3]

Bilješke

Vanjske poveznice