Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bešlije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bešlije'''-->'''Bešlije''' ([[turski|tur.]] ''Beşli''), naziv za poseban navalni odred osmanske lake konjice, slični [[Husari|husarima]].<ref>Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost, str. 139.</ref> Za vrijeme mira bili su raspoređeni u vojnim posadama. Njihovi zapovjednici nosili su titulu [[Aga|aga]]. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bešlije su kao rod vojske uveden u prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Najprije kao graničari, u sastavu ''serhad-kula'', a kasnije po tvrđavama i palankama<ref>palanka- drvena utvrda radi zaštite putnika na cestama</ref>,u sastavu ''jerli-kula''.<ref>N. Gažević (ur.) Vojna enciklopedija, Svezak I, Beograd: Redakcija vojne enciklopedije, str. 591.</ref>
''Bešlije''' ([[turski|tur.]] ''Beşli''), naziv za poseban navalni odred osmanske lake konjice, slični [[Husari|husarima]].<ref>Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost, str. 139.</ref> Za vrijeme mira bili su raspoređeni u vojnim posadama. Njihovi zapovjednici nosili su titulu [[Aga|aga]]. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bešlije su kao rod vojske uveden u prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Najprije kao graničari, u sastavu ''serhad-kula'', a kasnije po tvrđavama i palankama<ref>palanka- drvena utvrda radi zaštite putnika na cestama</ref>,u sastavu ''jerli-kula''.<ref>N. Gažević (ur.) Vojna enciklopedija, Svezak I, Beograd: Redakcija vojne enciklopedije, str. 591.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:18

Bešlije' (tur. Beşli), naziv za poseban navalni odred osmanske lake konjice, slični husarima.[1] Za vrijeme mira bili su raspoređeni u vojnim posadama. Njihovi zapovjednici nosili su titulu aga. U Bosni i Hercegovini bešlije su kao rod vojske uveden u prvoj polovici 16. stoljeća. Najprije kao graničari, u sastavu serhad-kula, a kasnije po tvrđavama i palankama[2],u sastavu jerli-kula.[3]

Izvori

  1. Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost, str. 139.
  2. palanka- drvena utvrda radi zaštite putnika na cestama
  3. N. Gažević (ur.) Vojna enciklopedija, Svezak I, Beograd: Redakcija vojne enciklopedije, str. 591.
Sadržaj