Kontraktilni prsten: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kontraktilni prsten'''-->'''Kontraktilni prsten''' je tvorevina u [[stanična dioba|staničnoj diobi]]. Kad se stežu elementi [[stanični kostur|staničnog kostura]] s citoplazmatske strane žlijeba koji oblikuju kontraktilni prsten, nastaje [[diobena brazda]]. Kako se prsten steže, tako se smanjuje promjer stanice koja se dijeli. O procesu se još uvijek malo zna.  
<!--'''Kontraktilni prsten'''-->'''Kontraktilni prsten''' je tvorevina u [[stanična dioba|staničnoj diobi]]. Kad se stežu elementi [[stanični kostur|staničnog kostura]] s citoplazmatske strane žlijeba koji oblikuju kontraktilni prsten, nastaje [[diobena brazda]]. Kako se prsten steže, tako se smanjuje promjer stanice koja se dijeli. O procesu se još uvijek malo zna.  
Kontraktilni prsten tvore [[aktin]]ski i [[miozin]]ski filamenti. Jednom kad se stvori, prsten postaje dinamična tvorevina gdje se aktin i drugi sastavni elementi ([[kompleks Arp2/3|Arp3]], [[formin]] Cdc12, [[profilin]], [[protein Wiskott–Aldrichova sindroma|WASp]], no ne i [[miozin II]] ili bjelančevine [[IQGAP]]) sastavljaju i rastavljaju iz prstena svake minute. Stopa polimeriziranja aktina utječe na stopu diobe.<ref>{{cite web|author=Robert J. Pelham, Jr & Fred Chang|work=Nature 419, 82-86 (5 September 2002) | doi:10.1038/nature00999; primljeno 1. svibnja 2002.; prihvaćeno 27. lipnja 2002.|title=Actin dynamics in the contractile ring during cytokinesis in fission yeast|url=http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6902/full/nature00999.html|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref>
Kontraktilni prsten tvore [[aktin]]ski i [[miozin]]ski filamenti. Jednom kad se stvori, prsten postaje dinamična tvorevina gdje se aktin i drugi sastavni elementi ([[kompleks Arp2/3|Arp3]], [[formin]] Cdc12, [[profilin]], [[protein Wiskott–Aldrichova sindroma|WASp]], no ne i [[miozin II]] ili bjelančevine [[IQGAP]]) sastavljaju i rastavljaju iz prstena svake minute. Stopa polimeriziranja aktina utječe na stopu diobe.<ref>{{Citiranje weba|author=Robert J. Pelham, Jr & Fred Chang|work=Nature 419, 82-86 (5 September 2002) | doi:10.1038/nature00999; primljeno 1. svibnja 2002.; prihvaćeno 27. lipnja 2002.|title=Actin dynamics in the contractile ring during cytokinesis in fission yeast|url=http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6902/full/nature00999.html|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 19. studeni 2021. u 03:12

Kontraktilni prsten je tvorevina u staničnoj diobi. Kad se stežu elementi staničnog kostura s citoplazmatske strane žlijeba koji oblikuju kontraktilni prsten, nastaje diobena brazda. Kako se prsten steže, tako se smanjuje promjer stanice koja se dijeli. O procesu se još uvijek malo zna. Kontraktilni prsten tvore aktinski i miozinski filamenti. Jednom kad se stvori, prsten postaje dinamična tvorevina gdje se aktin i drugi sastavni elementi (Arp3, formin Cdc12, profilin, WASp, no ne i miozin II ili bjelančevine IQGAP) sastavljaju i rastavljaju iz prstena svake minute. Stopa polimeriziranja aktina utječe na stopu diobe.[1]

Izvori

  1. Robert J. Pelham, Jr & Fred Chang. "Actin dynamics in the contractile ring during cytokinesis in fission yeast". Nature 419, 82-86 (5 September 2002). http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6902/full/nature00999.html Pristupljeno 16. listopada 2015.