Mirko Knežević (liječnik): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19' |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| opis slike = Mirko Knežević | | opis slike = Mirko Knežević | ||
| pseudonim = | | pseudonim = | ||
| rođenje = [[20. travnja]] [[1914.]] | | rođenje = [[20. travnja]] [[medicina u 1914.]] | ||
| smrt = [[24. studenoga]] [[1991.]] | | smrt = [[24. studenoga]] [[medicina u 1991.]] | ||
| nacionalnost = | | nacionalnost = | ||
| poznat_po = | | poznat_po = | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
}} | }} | ||
'''Mirko Knežević''' ([[Jastrebarsko]], [[20. travnja]] [[1914.]] - [[Zagreb]], [[24. studenoga]] [[1991.]])<ref name="HL"> ''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 604.</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[liječnik]] [[patologija|patolog]].<ref name="Belicza-Krušlin"/> | '''Mirko Knežević''' ([[Jastrebarsko]], [[20. travnja]] [[medicina u 1914.]] - [[Zagreb]], [[24. studenoga]] [[medicina u 1991.]])<ref name="HL"> ''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 604.</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[liječnik]] [[patologija|patolog]].<ref name="Belicza-Krušlin"/> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Mirko Knežević rođen je u Jastrebarskom 1914. godine. U Topuskom je završio osnovnu školu. U Karlovcu završio je realnu gimnaziju i maturirao. Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] u Zagrebu promoviran je [[1937.]] godine. Na Medicinskom je fakultetu u Zagrebu počeo nastavnu karijeru. [[1939.]] godine bio je asistent-volonter na Zavodu za patološku anatomiju, a do statusa sveučilišnog docenta došao je [[1943.]] godine. Mobiliziran je kolovoza 1945. godine i bio je prosektor Vojno-medicinskog centra [[Osijek]] i poslije Vojne bolnice u Zagrebu. Nakon demobilizacije vratio se u Zagreb. [[Patološka anatomija|Patološku anatomiju]] ponovo je habilitirao [[1947.]] godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1947. do [[1948.]] godine sveučilišni je docent na novoosnovanom [[Medicinski fakultet u Skoplju|Medicinskom fakultetu]] u [[Skoplje|Skoplju]]. U Skoplju je bio i [[forenzičar]] i patolog, no zbog bolesti vratio se u Zagreb. Bio je privatni docent na Medicinskom fakultetu i prosektor [[Bolnica za duševne bolesti Vrapče|Bolnice]] za duševne bolesti Vrapče. Do jeseni 1953. preuzeo pola gradiva prof. [[Sergej Nikolajevič Saltykow|Saltykowa]]. Prvi je patolog u Hrvatskoj koji je postao [[primarijus]]. Bilo je to [[1956.]] godine. [[1969.]] godine preuzeo je Katedru iz patološke anatomije [[Stomatološki fakultet u Zagrebu|Stomatološkog fakulteta]] u Zagrebu, gdje je postao redoviti profesor, a nastavu za studente vodila je i njegova supruga dr [[Štefanija Krivak-Knežević]]. Od 1958. do 1959. godine kao stipendist radio je na Patološkom institutu [[Medicinski fakultet u Münchenu|Medicinskog fakulteta]] u Münchenu, gdje je elektronskim mikroskopom proučavao vegetativne centre u [[hipotalamus]]u te je habilitirao na temu ''Hipertonično masivno cerebralno krvarenje''. Bio je drugi stranac koji je to postigao.<ref name="Belicza-Krušlin"/> | Mirko Knežević rođen je u Jastrebarskom 1914. godine. U Topuskom je završio osnovnu školu. U Karlovcu završio je realnu gimnaziju i maturirao. Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] u Zagrebu promoviran je [[medicina u 1937.]] godine. Na Medicinskom je fakultetu u Zagrebu počeo nastavnu karijeru. [[medicina u 1939.]] godine bio je asistent-volonter na Zavodu za patološku anatomiju, a do statusa sveučilišnog docenta došao je [[medicina u 1943.]] godine. Mobiliziran je kolovoza 1945. godine i bio je prosektor Vojno-medicinskog centra [[Osijek]] i poslije Vojne bolnice u Zagrebu. Nakon demobilizacije vratio se u Zagreb. [[Patološka anatomija|Patološku anatomiju]] ponovo je habilitirao [[medicina u 1947.]] godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1947. do [[medicina u 1948.]] godine sveučilišni je docent na novoosnovanom [[Medicinski fakultet u Skoplju|Medicinskom fakultetu]] u [[Skoplje|Skoplju]]. U Skoplju je bio i [[forenzičar]] i patolog, no zbog bolesti vratio se u Zagreb. Bio je privatni docent na Medicinskom fakultetu i prosektor [[Bolnica za duševne bolesti Vrapče|Bolnice]] za duševne bolesti Vrapče. Do jeseni 1953. preuzeo pola gradiva prof. [[Sergej Nikolajevič Saltykow|Saltykowa]]. Prvi je patolog u Hrvatskoj koji je postao [[primarijus]]. Bilo je to [[medicina u 1956.]] godine. [[medicina u 1969.]] godine preuzeo je Katedru iz patološke anatomije [[Stomatološki fakultet u Zagrebu|Stomatološkog fakulteta]] u Zagrebu, gdje je postao redoviti profesor, a nastavu za studente vodila je i njegova supruga dr [[Štefanija Krivak-Knežević]]. Od 1958. do 1959. godine kao stipendist radio je na Patološkom institutu [[Medicinski fakultet u Münchenu|Medicinskog fakulteta]] u Münchenu, gdje je elektronskim mikroskopom proučavao vegetativne centre u [[hipotalamus]]u te je habilitirao na temu ''Hipertonično masivno cerebralno krvarenje''. Bio je drugi stranac koji je to postigao.<ref name="Belicza-Krušlin"/> | ||
Kneževićevom je zaslugom izgrađena zgrada u kojoj i danas djeluje [[Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak”]] pri [[Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice|KBC Sestara milosrdnica]]. Na mjestu predstojnika Zavoda naslijedio je tragično stradalog prof. dr. [[Ljudevit Jurak|Ljudevita Juraka]]. Dužnost predstojnika dr. Knežević obnašao je od 1949. do [[1979.]] godine, a poslije njega na mjesto predstojnika došao je dr. [[Mladen Belicza]].<ref>[http://www.kbcsm.hr/zavodi/klinicki-zavod-za-patologiju-ljudevit-jurak/ KBC Sestre milosrdnice] Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak” (pristupljeno 14. listopada 2015.)</ref> Dok je radio na zavodu za patologiju radio je u Službi za patologiju, današnjoj kliničkoj jedinici za onkološku patologiju osnovanoj [[1984.]] godine.<ref>[http://www.kbcsm.hr/klinike/klinika-za-tumore/sluzbe/onkoloska-patologija/ KBC Sestre milosrdnice] Onkološka patologija (pristupljeno 14. listopada 2015.)</ref> Zaslužan za očuvanje arhive Zavoda.<ref name="Belicza-Krušlin">[http://jurak.mef.hr/wp-content/uploads/2015/monografija.pdf Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak”] Mladen Belicza - Božo Krušlin: 100 godina Kliničkog zavoda za patologiju "Ljudevit Jurak" KBC-a Sestre milosrdnice (pristupljeno 14. listopada 2015.)</ref> | Kneževićevom je zaslugom izgrađena zgrada u kojoj i danas djeluje [[Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak”]] pri [[Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice|KBC Sestara milosrdnica]]. Na mjestu predstojnika Zavoda naslijedio je tragično stradalog prof. dr. [[Ljudevit Jurak|Ljudevita Juraka]]. Dužnost predstojnika dr. Knežević obnašao je od 1949. do [[medicina u 1979.]] godine, a poslije njega na mjesto predstojnika došao je dr. [[Mladen Belicza]].<ref>[http://www.kbcsm.hr/zavodi/klinicki-zavod-za-patologiju-ljudevit-jurak/ KBC Sestre milosrdnice] Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak” (pristupljeno 14. listopada 2015.)</ref> Dok je radio na zavodu za patologiju radio je u Službi za patologiju, današnjoj kliničkoj jedinici za onkološku patologiju osnovanoj [[medicina u 1984.]] godine.<ref>[http://www.kbcsm.hr/klinike/klinika-za-tumore/sluzbe/onkoloska-patologija/ KBC Sestre milosrdnice] Onkološka patologija (pristupljeno 14. listopada 2015.)</ref> Zaslužan za očuvanje arhive Zavoda.<ref name="Belicza-Krušlin">[http://jurak.mef.hr/wp-content/uploads/2015/monografija.pdf Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak”] Mladen Belicza - Božo Krušlin: 100 godina Kliničkog zavoda za patologiju "Ljudevit Jurak" KBC-a Sestre milosrdnice (pristupljeno 14. listopada 2015.)</ref> | ||
Dr. Knežević u našoj je sredini uveo [[intraoperacijska biopsija|intraoperacijske biopsije]] u svakodnevnu praksu. Umirovljen je 1979. godine.<ref name="Belicza-Krušlin"/> U Zavodu za patologiju osnovao je Odjel za [[histologija|histologiju]] i [[elektronska mikroskopija|elektronsku mikroskopiju]].<ref name="HL"/> | Dr. Knežević u našoj je sredini uveo [[intraoperacijska biopsija|intraoperacijske biopsije]] u svakodnevnu praksu. Umirovljen je 1979. godine.<ref name="Belicza-Krušlin"/> U Zavodu za patologiju osnovao je Odjel za [[histologija|histologiju]] i [[elektronska mikroskopija|elektronsku mikroskopiju]].<ref name="HL"/> | ||
Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:42
| Mirko Knežević | |
| Mirko Knežević (liječnik) Mirko Knežević | |
| Rođenje | 20. travnja medicina u 1914. |
|---|---|
| Smrt | 24. studenoga medicina u 1991. |
| Zanimanje | liječnik patolog |
Mirko Knežević (Jastrebarsko, 20. travnja medicina u 1914. - Zagreb, 24. studenoga medicina u 1991.)[1], bio je hrvatski liječnik patolog.[2]
Životopis
Mirko Knežević rođen je u Jastrebarskom 1914. godine. U Topuskom je završio osnovnu školu. U Karlovcu završio je realnu gimnaziju i maturirao. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu promoviran je medicina u 1937. godine. Na Medicinskom je fakultetu u Zagrebu počeo nastavnu karijeru. medicina u 1939. godine bio je asistent-volonter na Zavodu za patološku anatomiju, a do statusa sveučilišnog docenta došao je medicina u 1943. godine. Mobiliziran je kolovoza 1945. godine i bio je prosektor Vojno-medicinskog centra Osijek i poslije Vojne bolnice u Zagrebu. Nakon demobilizacije vratio se u Zagreb. Patološku anatomiju ponovo je habilitirao medicina u 1947. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1947. do medicina u 1948. godine sveučilišni je docent na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Skoplju. U Skoplju je bio i forenzičar i patolog, no zbog bolesti vratio se u Zagreb. Bio je privatni docent na Medicinskom fakultetu i prosektor Bolnice za duševne bolesti Vrapče. Do jeseni 1953. preuzeo pola gradiva prof. Saltykowa. Prvi je patolog u Hrvatskoj koji je postao primarijus. Bilo je to medicina u 1956. godine. medicina u 1969. godine preuzeo je Katedru iz patološke anatomije Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, gdje je postao redoviti profesor, a nastavu za studente vodila je i njegova supruga dr Štefanija Krivak-Knežević. Od 1958. do 1959. godine kao stipendist radio je na Patološkom institutu Medicinskog fakulteta u Münchenu, gdje je elektronskim mikroskopom proučavao vegetativne centre u hipotalamusu te je habilitirao na temu Hipertonično masivno cerebralno krvarenje. Bio je drugi stranac koji je to postigao.[2]
Kneževićevom je zaslugom izgrađena zgrada u kojoj i danas djeluje Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak” pri KBC Sestara milosrdnica. Na mjestu predstojnika Zavoda naslijedio je tragično stradalog prof. dr. Ljudevita Juraka. Dužnost predstojnika dr. Knežević obnašao je od 1949. do medicina u 1979. godine, a poslije njega na mjesto predstojnika došao je dr. Mladen Belicza.[3] Dok je radio na zavodu za patologiju radio je u Službi za patologiju, današnjoj kliničkoj jedinici za onkološku patologiju osnovanoj medicina u 1984. godine.[4] Zaslužan za očuvanje arhive Zavoda.[2] Dr. Knežević u našoj je sredini uveo intraoperacijske biopsije u svakodnevnu praksu. Umirovljen je 1979. godine.[2] U Zavodu za patologiju osnovao je Odjel za histologiju i elektronsku mikroskopiju.[1]
Objavio je 125 radova koji su većinom objavljeni u inozemnim časopisima. Bio je član zbora liječnika od 1939. godine. Bio je član društva patologa Njemačke i jedan od osnivača sekcije za patologiju pri ZLH-u te dugogodišnji predsjednik te sekcije.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatski leksikon, I. svezak A-K, Zagreb. 1996., str. 604.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak” Mladen Belicza - Božo Krušlin: 100 godina Kliničkog zavoda za patologiju "Ljudevit Jurak" KBC-a Sestre milosrdnice (pristupljeno 14. listopada 2015.)
- ↑ KBC Sestre milosrdnice Klinički zavod za patologiju “Ljudevit Jurak” (pristupljeno 14. listopada 2015.)
- ↑ KBC Sestre milosrdnice Onkološka patologija (pristupljeno 14. listopada 2015.)