Razlika između inačica stranice »Ostava«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ostava'''-->[[ | <!--'''Ostava'''-->[[Datoteka:Prehistoric Times of Bohemia, Moravia and Slovakia - NM Prague 03.JPG|thumb|415px|Kasnobrončanodobna ostava brončanih ogrlica sa završetcima u formi ušice, kamenim kalupom za srpove i srpom izlivenim iz tog kalupa. Narodni muzej, [[Prag]]]] | ||
'''Ostava''' je skupina predmeta ukopanih odjednom u zemlju. | '''Ostava''' je skupina predmeta ukopanih odjednom u zemlju. | ||
Trenutačna izmjena od 05:40, 1. svibnja 2022.
Ostava je skupina predmeta ukopanih odjednom u zemlju.
Postoje različita mišljenja o razlozima zakapanja predmeta u ostavama.
Ranije je prevladavalo mišljenje da su one kao imovina pojedinca bile zakopane u nemirnim vremenima i to je sigurno točno, primjerice za rimske i srednjovjekovne ostave novca.
U novije vrijeme se proširilo mišljenje da su dio ostava bile votivne tj. zavjetne, osobito one iz brončanog doba poput ostave Peklenica s raskošno profiliranim iglama velikih dimenzija, i ostave iz Gajine pećine kod Drežnika na Korani s golemom lučnom fibulom s antropomorfnim prikazom koji je inače vrlo rijedak u kasnobrončanodobnoj umjetnosti. U prilog tog mišljenja ide i činjenica da je ostava u Gajinoj pećini pohranjena u pečinskom prostoru koji je bio prostor za žrtvovanje par excellance.
Iz ritualnih razloga vjerojatno su ukopane i neke druge ostave, primjerice, poznata ostava Lovas koja potječe iz srednjeg brončanoga doba.[1]
Pitanje izvorne namjene pojedinih ostava stoga ovisi od slučaja do slučaja, osobito, primjerice, u brončano doba.[2]