Opus isodomum: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Opus isodomum'''-->[[File:Opus quadratum.svg|thumb|left|210px|Opus isodomum u različitim inačicama]]
<!--'''Opus isodomum'''-->[[Datoteka:Opus quadratum.svg|thumb|left|210px|Opus isodomum u različitim inačicama]]
[[File:Temple of Augustus, Colonia Pietas Iulia Pola Pollentia Herculanea, Histria (10403942986).jpg|thumb|210px|Opus isodomum, začelje Augustova hrama, Pula, 1. st. pr. K.]]
[[Datoteka:Temple of Augustus, Colonia Pietas Iulia Pola Pollentia Herculanea, Histria (10403942986).jpg|thumb|210px|Opus isodomum, začelje Augustova hrama, Pula, 1. st. pr. K.]]
'''Opus isodomum''' je prastara tehnika zidnoga veza od najfinije obrađenih, potpuno pravilnih kvadratičnih kamenih blokova jednake visine, a ponekad i jednake dužine.  
'''Opus isodomum''' je prastara tehnika zidnoga veza od najfinije obrađenih, potpuno pravilnih kvadratičnih kamenih blokova jednake visine, a ponekad i jednake dužine.  


Redak 6: Redak 6:


Tehniku kratko opisuje [[Vitruvije]] riječima: ''„Isodomum“ je oblik kada se svi slojevi zidaju u jednakoj visini'' (De Architectura, II. knjiga, VIII. poglavlje).
Tehniku kratko opisuje [[Vitruvije]] riječima: ''„Isodomum“ je oblik kada se svi slojevi zidaju u jednakoj visini'' (De Architectura, II. knjiga, VIII. poglavlje).
[[File:Opera Isodoma.jpg|thumb|upright=1.8|left|Opus isodomum (lijevo) i opus pseudoisodomum (desno)]]
[[Datoteka:Opera Isodoma.jpg|thumb|upright=1.8|left|Opus isodomum (lijevo) i opus pseudoisodomum (desno)]]


Vitruvije dalje navodi da se kameni blokovi postavljeni ovom tehnikom vežu [[mort]]om (malterom), no mnogo češće oni su nanizani „u suho“ i povezani željeznim sponama – „klamfama“, fiksiranim u kamen lijevanim olovom.
Vitruvije dalje navodi da se kameni blokovi postavljeni ovom tehnikom vežu [[mort]]om (malterom), no mnogo češće oni su nanizani „u suho“ i povezani željeznim sponama – „klamfama“, fiksiranim u kamen lijevanim olovom.

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 04:43

Opus isodomum u različitim inačicama
Opus isodomum, začelje Augustova hrama, Pula, 1. st. pr. K.

Opus isodomum je prastara tehnika zidnoga veza od najfinije obrađenih, potpuno pravilnih kvadratičnih kamenih blokova jednake visine, a ponekad i jednake dužine.

U vrijeme klasične antike ta je tehnika dovedena do savršenstva, te su mnoga, prije svega javna zdanja (hramovi, kazališta, amfiteatri i dr.) izgrađena na taj način.[1]

Tehniku kratko opisuje Vitruvije riječima: „Isodomum“ je oblik kada se svi slojevi zidaju u jednakoj visini (De Architectura, II. knjiga, VIII. poglavlje).

Opus isodomum (lijevo) i opus pseudoisodomum (desno)

Vitruvije dalje navodi da se kameni blokovi postavljeni ovom tehnikom vežu mortom (malterom), no mnogo češće oni su nanizani „u suho“ i povezani željeznim sponama – „klamfama“, fiksiranim u kamen lijevanim olovom.

Potpuno pravilni opus isodomum relativno je rijedak, osobito u provincijama. Češće se sreće opus isodomum koji ima blokove jednake visine, ali ne i jednake dužine. Pri tom se, radi čvrstoće zida, redovito ipak pazi da se završetci kamenih blokova alernirajućih redova zida ne poklapaju.[2]

Opus pseudoisodomum je inačica koju opisujući opus isodomum spominje Vitruvije, navodeći da je riječ o načinu zidanja pri kojem „se redovi slojeva grade nejednako i nepravilno“, očito misleći na visinu i dužinu blokova, koji su međutim i dalje isklesani u formi savršenih kvadara.[3]

Oba načina zidanja Vitruvije smatra grčkim, ističući da se „tako dobijaju trajna i čvrsta svojstva zida“.

Valja naglasiti da su zidovi podignuti u tehnici opus pseudoisodomum ponekad bili obloženi žbukom, te njihova fina struktura zidnog veza zapravo nije bila vidljiva.

Bilješke[uredi]

  1. Müller / Vogel 1999, 3, 31, 60, 61
  2. Suić 1976, 110
  3. Vitruvije, 42

Izvori[uredi]

  • Vitruvije - Marcus Vitruvious Pollio: Deset knjiga o arhitekturi, preveo Matija Lopac, Sarajevo, 1990., str. 41-46

Literatura[uredi]