Bečki listići: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 26. prosinac 2024. u 02:35

Bečki listići su najstariji spomenik hrvatske liturgijske književnosti na hrvatskoslavenskom jeziku i najstariji svjedok češko-hrvatskih kulturnih veza. Dva pergamentna lista ispisana formativnom glagoljicom potječu s kraja XI. ili početka XII. st. Našao ih je i opisao Vatroslav Jagić (1890.). Čuvaju se u Narodnoj (nekadanjoj Dvorskoj) biblioteci u Beču, pa im otuda i naziv. Osim prefacije i oracije sadrže i početak epistolarne lekcije (prva Pavlova poslanica Korinćanima 4,9–16), tj. riječ je o proširenu gregorijanskom sakramentaru malih dimenzija, lako prenosivu, kojim su se služili misionari. Bečki listići povezani su sadržajno s Kijevskim listićima, češko-moravskim crkvenoslavenskim spomenikom iz X. st., što svjedoči da dodiri češke i hrvatske kulture sežu u XI. ili čak u X. st. Te spomenike povezuje i tzv. liturgija svetoga Petra. Riječ je o liturgiji koja se proširila po Iliriku, a nastala je prevođenjem latinske mise svetoga Grgura na grčki. Tragovi te liturgije vidljivi su u hrvatskoglagoljskim misalima još u XIV. i XV. st.

Izvori

Literatura

Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 69, ISBN 953-96657-3-6

Vanjske poveznice

Trideset bisera hrvatske glagoljičke kulture

Inačica od 17. listopad 2021. u 05:54 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.953 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 26. prosinac 2024. u 02:35 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.953 edits m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bečki listići'''-->~~[[Datoteka:Bečki listići.JPG\|mini\|desno\|299px\|'''Bečki listići''']]		[[Datoteka:Bečki listići.JPG\|mini\|desno\|299px\|'''Bečki listići''']]
	'''Bečki listići''' su najstariji [[spomenik]] [[Hrvatska\|hrvatske]] [[Liturgija\|liturgijske]] [[književnost]]i na [[Hrvatskoslavenski jezik\|hrvatskoslavenskom jeziku]] i najstariji svjedok češko-hrvatskih kulturnih veza. Dva [[pergament]]na lista ispisana formativnom [[Glagoljica\|glagoljicom]] potječu s kraja [[11. stoljeće\|XI.]] ili početka [[12. stoljeće\|XII. st]]. Našao ih je i opisao [[Vatroslav Jagić]] ([[1890.]]). Čuvaju se u Narodnoj (nekadanjoj Dvorskoj) biblioteci u [[Beč]]u, pa im otuda i naziv. Osim prefacije i oracije sadrže i početak epistolarne lekcije (prva Pavlova poslanica Korinćanima 4,9–16), tj. riječ je o proširenu gregorijanskom sakramentaru malih dimenzija, lako prenosivu, kojim su se služili [[misionar]]i. Bečki listići povezani su sadržajno s Kijevskim listićima, češko-moravskim crkvenoslavenskim spomenikom iz [[10. stoljeće\|X. st.]], što svjedoči da dodiri češke i [[Hrvatska kultura\|hrvatske kulture]] sežu u [[11. stoljeće\|XI.]] ili čak u [[10. stoljeće\|X. st.]] Te spomenike povezuje i tzv. liturgija [[Sveti Petar\|svetoga Petra]]. Riječ je o liturgiji koja se proširila po [[Ilirik]]u, a nastala je prevođenjem latinske mise svetoga Grgura na [[grčki jezik\|grčki]]. Tragovi te liturgije vidljivi su u hrvatskoglagoljskim [[misal]]ima još u [[14. stoljeće\|XIV.]] i [[15. stoljeće\|XV. st.]]		'''Bečki listići''' su najstariji [[spomenik]] [[Hrvatska\|hrvatske]] [[Liturgija\|liturgijske]] [[književnost]]i na [[Hrvatskoslavenski jezik\|hrvatskoslavenskom jeziku]] i najstariji svjedok češko-hrvatskih kulturnih veza. Dva [[pergament]]na lista ispisana formativnom [[Glagoljica\|glagoljicom]] potječu s kraja [[11. stoljeće\|XI.]] ili početka [[12. stoljeće\|XII. st]]. Našao ih je i opisao [[Vatroslav Jagić]] ([[1890.]]). Čuvaju se u Narodnoj (nekadanjoj Dvorskoj) biblioteci u [[Beč]]u, pa im otuda i naziv. Osim prefacije i oracije sadrže i početak epistolarne lekcije (prva Pavlova poslanica Korinćanima 4,9–16), tj. riječ je o proširenu gregorijanskom sakramentaru malih dimenzija, lako prenosivu, kojim su se služili [[misionar]]i. Bečki listići povezani su sadržajno s Kijevskim listićima, češko-moravskim crkvenoslavenskim spomenikom iz [[10. stoljeće\|X. st.]], što svjedoči da dodiri češke i [[Hrvatska kultura\|hrvatske kulture]] sežu u [[11. stoljeće\|XI.]] ili čak u [[10. stoljeće\|X. st.]] Te spomenike povezuje i tzv. liturgija [[Sveti Petar\|svetoga Petra]]. Riječ je o liturgiji koja se proširila po [[Ilirik]]u, a nastala je prevođenjem latinske mise svetoga Grgura na [[grčki jezik\|grčki]]. Tragovi te liturgije vidljivi su u hrvatskoglagoljskim [[misal]]ima još u [[14. stoljeće\|XIV.]] i [[15. stoljeće\|XV. st.]]