More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World | Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]]. | Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World | Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]]. | ||
Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{ | Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige|author=Sowell, Thomas|title=Say's law and the general glut controversy|format=Ph.D. dissertation|publisher=University of Chicago|year=1968.}}</ref> | ||
Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)|Commentary]]'', March 1987.</ref> | Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)|Commentary]]'', March 1987.</ref> | ||
Inačica od 18. studeni 2021. u 06:07
Thomas Sowell (Gastonia, Sjeverna Karolina, 30. lipnja 1930. -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih afroameričkih intelektualaca desne orijentacije.
Sowell je u mladosti bio marksist,[1] da bi nakon stažiranja u Portoriku njegovi stavovi počeli skretati prema slobodnom tržištu,[2] a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih kritičara marksizma. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije[3][4], ali i zagovornik legalizacije droga,[5] te se više voli izjašnjavati kao libertarijanac nego konzervativac.
Doktorirao je ekonomiju na Chicaškom sveučilištu 1968. godine[6] dizertacijom na temu Say's law and the general glut controversy.[7]
Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu Commentaryju, Sowell je vodeći predstavnik Chicaške škole ekonomije.[8]
Izvori
- ↑ Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", Ethics 73:2, p 120.
- ↑ Elizabeth, Mary (10. studenoga 1999.). "Black and right". Salon.com. http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ Pristupljeno 6. travnja 2010.
- ↑ Sowell, Thomas (30. listopad 2004.). "Affirmative Action around the World | Hoover Institution". Hoover.org. http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 Pristupljeno 30. siječanj 2011.
- ↑ Affirmative Action Around the World (2004)
- ↑ Sowell, Thomas (1987); Compassion versus guilt, and other essays; ISBN 0-688-07114-7.
- ↑ Sowell, Thomas. "Curriculum vita". TSowell.com. http://www.tsowell.com/cv.html Pristupljeno 6. siječnja 2011.
- ↑ Sowell, Thomas (1968.) (Ph.D. dissertation). Say's law and the general glut controversy. University of Chicago
- ↑ Larry D. Nachman, "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell", Commentary, March 1987.