Kolofon: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Inkunabel.ValMax.finis.detail.jpg|mini|Kolofon (explicit) iz 1471., izdavač Peter Schöffer iz Mainza.]] | |||
'''Kolofon''' (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su [[podatak|podatci]] koji se obično nalaze na kraju [[knjiga|knjige]]. Sadrži podatke o [[tiskar|tiskaru]], mjestu i godini [[tiskarstvo|tiskanja]]. Odgovarajući naziv iz latinskog jezika je '''explicit''', od latinskog ''explicit liber'' u značenju "kraj knjige". | '''Kolofon''' (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su [[podatak|podatci]] koji se obično nalaze na kraju [[knjiga|knjige]]. Sadrži podatke o [[tiskar|tiskaru]], mjestu i godini [[tiskarstvo|tiskanja]]. Odgovarajući naziv iz latinskog jezika je '''[[explicit]]''', od latinskog ''explicit liber'' u značenju "kraj knjige". | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Prvi zabilježeni kolofon datira iz [[1457.]] u [[Psaltir]]u [[Johann Fust|Johanna Fusta]] i P. Schöffera, tiskara iz Mainza. Tijekom sljedećih dvaju stoljeća postupno ga zamjenjuje [[impresum]]. Nakon stoljeća skoro je pa nestao, no sljedećeg se stoljeća vratio u uporabu. Tad se pojavljuju i ini bibliografski podatci. | Prvi zabilježeni kolofon datira iz [[knjige u 1457.|1457.]] u [[Psaltir]]u [[Johann Fust|Johanna Fusta]] i P. Schöffera, tiskara iz Mainza. Tijekom sljedećih dvaju stoljeća postupno ga zamjenjuje [[impresum]]. Nakon stoljeća skoro je pa nestao, no sljedećeg se stoljeća vratio u uporabu. Tad se pojavljuju i ini bibliografski podatci. | ||
Ovisno o državi izdanja, varira sadržaj kolofona, a neke ga države uopće nemaju. Opširniji je u slavenskih naroda, prije svega u u češkim, slovenskim, ruskim knjigama, a i hrvatske knjige sadrže opširne kolofone. | Ovisno o državi izdanja, varira sadržaj kolofona, a neke ga države uopće nemaju. Opširniji je u slavenskih naroda, prije svega u u češkim, slovenskim, ruskim knjigama, a i hrvatske knjige sadrže opširne kolofone. | ||
Posljednja izmjena od 16. travanj 2026. u 10:36
Kolofon (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su podatci koji se obično nalaze na kraju knjige. Sadrži podatke o tiskaru, mjestu i godini tiskanja. Odgovarajući naziv iz latinskog jezika je explicit, od latinskog explicit liber u značenju "kraj knjige".
Povijest
Prvi zabilježeni kolofon datira iz 1457. u Psaltiru Johanna Fusta i P. Schöffera, tiskara iz Mainza. Tijekom sljedećih dvaju stoljeća postupno ga zamjenjuje impresum. Nakon stoljeća skoro je pa nestao, no sljedećeg se stoljeća vratio u uporabu. Tad se pojavljuju i ini bibliografski podatci.
Ovisno o državi izdanja, varira sadržaj kolofona, a neke ga države uopće nemaju. Opširniji je u slavenskih naroda, prije svega u u češkim, slovenskim, ruskim knjigama, a i hrvatske knjige sadrže opširne kolofone.
Izvori
- kolofon, Hrvatska enciklopedija, LZMK
- Natuknica "explicit" u Hrvatskoj enciklopediji, www.enciklopedija.hr (pristupljeno: 16. studenoga 2019.)