More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Rođen je [[1592.]] u bogatoj plemićkoj obitelji u [[Poljska|Poljskoj]]. Andrija je pohađao srednju isusovačku školu. Sa 19 godina pridružio se u Družbu Isusovu. Za svećenika se zaredio [[1622.]] godine, a svečane redovničke zavjete polaže godine [[1630.]] Šest godina poslije odlazi kao misionar djelovati u Litvi.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1449 Katolicki tjednik - sv. Andrija B.], pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> | Rođen je [[1592.]] u bogatoj plemićkoj obitelji u [[Poljska|Poljskoj]]. Andrija je pohađao srednju isusovačku školu. Sa 19 godina pridružio se u Družbu Isusovu. Za svećenika se zaredio [[1622.]] godine, a svečane redovničke zavjete polaže godine [[1630.]] Šest godina poslije odlazi kao misionar djelovati u Litvi.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1449 Katolicki tjednik - sv. Andrija B.], pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> | ||
Tamo provodih sljedećih 21. godinu gdje obraćao protestante. No švedski kralj Gustav Adolf je širio i štitio protestantizam u [[švedska|Švedskoj]] i Litvi. U Brestu su se 1596. godine udružili pravoslavci s protestantima te su činili sve protiv njega. Na kraju su pozvali [[kozaci|Kozake]] da ubiju Andriju. Oni su ga nakon svete mise privezali za konje i odvukli ga u Janov, gdje su ga mučili. Mučitelji su ga pekli, sjekli dijelove tijela, gulili kožu i čupali nokte te na kraju glavu odrubili sabljom.<ref>{{ | Tamo provodih sljedećih 21. godinu gdje obraćao protestante. No švedski kralj Gustav Adolf je širio i štitio protestantizam u [[švedska|Švedskoj]] i Litvi. U Brestu su se 1596. godine udružili pravoslavci s protestantima te su činili sve protiv njega. Na kraju su pozvali [[kozaci|Kozake]] da ubiju Andriju. Oni su ga nakon svete mise privezali za konje i odvukli ga u Janov, gdje su ga mučili. Mučitelji su ga pekli, sjekli dijelove tijela, gulili kožu i čupali nokte te na kraju glavu odrubili sabljom.<ref>{{Citiranje knjige |last=Daurignac |first=J. M. S. |title =History of the Society of Jesus From Its Foundations to the Present Time (Volume II) |publisher=John P. Walsh |year=1865 |pages=12–13 |url=http://www.archive.org/stream/societyofjesus02dauruoft#page/n17/mode/2up/search/bobola }}</ref> | ||
Stanovnici Janova pobožno su ga sahranili, a kasnije su ga predali isusovcima u [[Pinsk]]. Slučajno su mu 1808. pronašli tijelo te ga je [[1922.]] vojska Crvene armije i odnijela u Moskvu. Odatle ga je za vrijeme gladi u Rusiji uspjela dobiti [[Sveta Stolica]] i prenijeti u [[Rim]].<ref>[http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/353-sveti-andrija-bobola Sveci.net sv. Andrija Bobola], pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> | Stanovnici Janova pobožno su ga sahranili, a kasnije su ga predali isusovcima u [[Pinsk]]. Slučajno su mu 1808. pronašli tijelo te ga je [[1922.]] vojska Crvene armije i odnijela u Moskvu. Odatle ga je za vrijeme gladi u Rusiji uspjela dobiti [[Sveta Stolica]] i prenijeti u [[Rim]].<ref>[http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/353-sveti-andrija-bobola Sveci.net sv. Andrija Bobola], pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> | ||
Inačica od 16. studeni 2021. u 05:18
| Sveti Andrija Bobola | |
|---|---|
| |
| Rođen | 1591. Sandomierz |
| Preminuo | 20. svibnja 1657. Ivanava |
| Beatificiran | 30. listopada 1853. |
| Kanoniziran | 17. travnja 1938. |
| Spomendan | 16. svibnja |
| Zaštitnik | Poljske, jedinstva Istočne i Zapadne Crkve |
 Portal o kršćanstvu
| |
Andrija Bobola (polj. Andrzej Bobola; Sandomierz, 1591. - Ivanava, 20. svibnja 1657.), poljski svećenik, redovnik i mučenik. Njegov spomendan slavi se 21. svibnja. Njegovo tijelo je ostalo neraspadnuto do danas.[1]
Životopis
Rođen je 1592. u bogatoj plemićkoj obitelji u Poljskoj. Andrija je pohađao srednju isusovačku školu. Sa 19 godina pridružio se u Družbu Isusovu. Za svećenika se zaredio 1622. godine, a svečane redovničke zavjete polaže godine 1630. Šest godina poslije odlazi kao misionar djelovati u Litvi.[2]
Tamo provodih sljedećih 21. godinu gdje obraćao protestante. No švedski kralj Gustav Adolf je širio i štitio protestantizam u Švedskoj i Litvi. U Brestu su se 1596. godine udružili pravoslavci s protestantima te su činili sve protiv njega. Na kraju su pozvali Kozake da ubiju Andriju. Oni su ga nakon svete mise privezali za konje i odvukli ga u Janov, gdje su ga mučili. Mučitelji su ga pekli, sjekli dijelove tijela, gulili kožu i čupali nokte te na kraju glavu odrubili sabljom.[3]
Stanovnici Janova pobožno su ga sahranili, a kasnije su ga predali isusovcima u Pinsk. Slučajno su mu 1808. pronašli tijelo te ga je 1922. vojska Crvene armije i odnijela u Moskvu. Odatle ga je za vrijeme gladi u Rusiji uspjela dobiti Sveta Stolica i prenijeti u Rim.[4]
Papa Pio IX. proglasio ga je 1853. blaženim, a papa Pio XI. proglasio ga je svetim 1938. godine. Tijelo su mu tada vratili u rodnu Poljsku. Zaštitnik je Poljske, Varšavske i Varminjske nadbiskupije, jedinstva Istočne i Zapadne Crkve, Slavenske asistencije Družbe Isusove te mnogih poljskih, litavskih i bjeloruskih naselja, župa i crkava.
Izvori
- ↑ Neraspadnuto tijelo sv. Andrije, pristupljeno 28. ožujka 2015.
- ↑ Katolicki tjednik - sv. Andrija B., pristupljeno 28. ožujka 2015.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Sveci.net sv. Andrija Bobola, pristupljeno 28. ožujka 2015.