Razlika između inačica stranice »Augustej«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Augusteum reconstruction.jpg|minijatura|desno|250px|Moguća rekonstrukcija augusteja i okolnih građevina u Naroni]] | |||
'''Augustej''' (lat. ''augusteum'') je [[hram]] i mjesto za održavanje carskoga [[kult]]a u [[Antički Rim|antičkom Rimu]]. | '''Augustej''' (lat. ''augusteum'') je [[hram]] i mjesto za održavanje carskoga [[kult]]a u [[Antički Rim|antičkom Rimu]]. | ||
Trenutačna izmjena od 01:09, 8. svibnja 2022.
Augustej (lat. augusteum) je hram i mjesto za održavanje carskoga kulta u antičkom Rimu.
Prvi augustej je izgrađen u Afrodiziju (Mala Azija), a osobito su građeni u vrijeme Tiberija u provincijskim gradovima. Poznati augusteji kod nas su u Ninu kraj Zadra (Aenona) te u Vidu kraj Metkovića (Narona). Prvi koji je dopustio da se njegov kult javno slavi bio je rimski car August.[1] Njegovom službenom deifikacijom započinje, a s carem Trajanom završava prvo razdoblje štovanja carskoga kulta. Ono je obilježeno skupinama skulptura careva i članova carskih obitelji u hramovima ili različitim svetištima. [2]
Augustej u Naroni
Ostatci Augusteuma u Naroni, s jedinstvenom galerijom mramornih kipova julijevsko-klaudijevske i flavijevske dinastije, otkriveni su i prezentirani zaslugom prof. dr. sc. Emilija Marina.[3] Na površini Augusteuma sagrađen je Arheološki muzej Narona. Dovršen je 2007. godine, a njegovu je gradnju financiralo Ministarstvo kulture uloživši oko 28 milijuna kuna. [4]
Augusteum u Naroni istražen je 1995. godine prilikom čega je pronađeno šesnaest antičkih mramornih skulptura visoke umjetničke vrijednosti, nadnaravne veličine. [5]
Izvori
- ↑ augustej (Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. ožujka 2015.)
- ↑ Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 99. (pristupljeno 27. rujna 2016.)
- ↑ Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535.
- ↑ Predsjednik vlade otvorio Arheološki muzej Narona (pristupljeno 27. rujna 2016.)
- ↑ Vinka Marinković, Mramorne skulpture iz Narone – problem muzejske prezentacije, Portal, No.5. Zagreb, 2014., str 9.(pristupljeno 27. rujna 2016.)
Literatura
- Emilio Marin, Augusteum Narona, Art bulletin, No.65, HAZU, Zagreb 2016., str. 85-117.
- Marina Prusac Lindhagen, The missing portraits from the Augusteum at Narona, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 509-534.
- Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535-550.
- Miroslava Topić, Nalazi keramike iz sloja grobova u celi Augusteuma Narone. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 97., Arheološki muzej Split, Split, 2004. str. 9-67.
- Miroslava Topić, Keramika iz Augusteuma Narone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 97. Arheološki muzej Split, Split, 2004. str. 69-93.
- Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 83-104.
- Vinka Marinković, Mramorne skulpture iz Narone – problem muzejske prezentacije, Portal, No.5. Zagreb, 2014., str 9-22.
Vanjske poveznice
- Augusteum Narone - Carski hram u dolini Neretve
- Izložba Augusteum favissa, Arheološki muzej u Zagrebu
- Rimske skulpture iz Narone, Hrvatski restauratorski zavod
- Arheološki muzej Narona
Nedovršeni članak Augustej koji govori o antičkom Rimu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.