Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kira Marija Asenina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kira Marija Asenina'''-->'''Kira Marija Asenina''' (''Кира-Мария Асенина'') bila je [[bugarska]] carevna i [[carica]].<ref>Pavlov, Plamen, "Търновските царици". ДАР-РХ, 2006.</ref>
Kira Marija Asenina''' (''Кира-Мария Асенина'') bila je [[bugarska]] carevna i [[carica]].<ref>Pavlov, Plamen, "Търновските царици". ДАР-РХ, 2006.</ref>


Kira Marija je bila kći cara [[Mico Asen|Mice Asena]] i njegove žene [[Marija Asenina|Marije Asenine]] te unuka cara [[Ivan Asen II.|Ivana Asena II.]] i carice [[Irena Komnena Doukaina|Irene]]. Kirin je brat bio car [[Ivan Asen III.]]
Kira Marija je bila kći cara [[Mico Asen|Mice Asena]] i njegove žene [[Marija Asenina|Marije Asenine]] te unuka cara [[Ivan Asen II.|Ivana Asena II.]] i carice [[Irena Komnena Doukaina|Irene]]. Kirin je brat bio car [[Ivan Asen III.]]

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 20:59

Kira Marija Asenina (Кира-Мария Асенина) bila je bugarska carevna i carica.[1]

Kira Marija je bila kći cara Mice Asena i njegove žene Marije Asenine te unuka cara Ivana Asena II. i carice Irene. Kirin je brat bio car Ivan Asen III.

Kira se udala za plemića Georgija Tertera (njegov je novčić prikazan desno). On se rastao od svoje prve žene Marije i postao je despot. Uskoro je i preuzeo prijestolje jer je Ivan III. pobjegao u Bizantsko Carstvo. Kira je tako postala nova carica, ali nije bila popularna.

Brak Kire i Georgija izazivao je kontroverze jer je njegova prva žena još uvijek bila živa. Također, svećenici su smatrali da je brak Georgija i Kire nevažeći zbog toga. Patrijarh Joakim je prijetio da će izopćiti par te je Georgije vratio natrag Mariju na mjesto svoje carice supruge.

Moguće je da su Kira i Georgije imali kćer Anu.[2]

Izvori

  1. Pavlov, Plamen, "Търновските царици". ДАР-РХ, 2006.
  2. Georgius Pachymeres. Relationes Historicas. Edidit, notisque instruxit Albertus Failler. Gallice vertit Vitalianus Laurent.
Sadržaj