More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
Inducirana [[elektromotorna sila]] (''ε'') u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog [[magnetski tok|magnetskog toka]] (''ΦB'') kroz konturu u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]] (''t''). | Inducirana [[elektromotorna sila]] (''ε'') u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog [[magnetski tok|magnetskog toka]] (''ΦB'') kroz konturu u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]] (''t''). | ||
[[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|center|500px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do [[Elektromagnetska indukcija|inducirane]] [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name=Giancoli>{{ | [[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|center|500px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do [[Elektromagnetska indukcija|inducirane]] [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name=Giancoli>{{Citiranje knjige|last=Giancoli|first=Douglas C.|title=Physics: Principles with Applications|year=1998|pages=623–624|edition=Fifth}}</ref>]] | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 02:16
| Heinrich Lenz | |
 | |
| Rođenje | 12. veljače 1804. Tartu, Estonija |
|---|---|
| Smrt | 10. veljače 1865. Rim, Italija |
| Državljanstvo | Rus |
| Polje | Elektromagnetizam |
| Institucija | Sveučilište u Sankt Peterburgu |
| Poznat po | Lenzovo pravilo |
Heinrich Lenz (rusizirano: Emilij Hristijanovič Lenc ili Эмилий Христианович Ленц) ili punim imenom Heinrich Friedrich Emil Lenz (Dorpat, danas Tartu, 12. veljače 1804. – Rim, 10. veljače 1865.), ruski fizičar njemačkoga podrijetla rođen u Estoniji. Bio je profesor fizike i matematike na Sveučilištu u Sankt Peterburgu (1834. – 1865). Otkrio zakonitost (1833.) koja se danas naziva Lenzovo pravilo. Neovisno i gotovo istodobno (1842.) kada i James Prescott Joule, utvrdio je kolika količina topline nastaje prilikom prolaska električne struje kroz električni vodič. Bavio se i fizičkim zemljopisom; prvi je upozorio na sekularne oscilacije (mala odstupanja do kojih dolazi u dugom razdoblju; lat. saeculum: stoljeće) Kaspijskoga jezera. Član Peterburške akademije znanosti od 1834. [1]
Lenzovo pravilo
Lenzovo pravilo je pravilo prema kojemu je smjer induciranoga električnoga napona i njime pokrenute električne struje u strujnoj petlji kroz koju se mijenja magnetski tok uvijek takav da poništava promjenu magnetskoga toka kojim je napon induciran, tj. magnetski tok inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. [2]
Lenzovo pravilo se naziva i Faraday-Lenzov zakon elektromagnetske indukcije ili ponekad samo Faradayev zakon indukcije, a to je osnovni zakon elektromagnetizma, dok jednakost vrijedi:
- .
Inducirana elektromotorna sila (ε) u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog magnetskog toka (ΦB) kroz konturu u jedinici vremena (t).
Izvori
- ↑ Lenz, Heinrich Friedrich Emil, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Lenzovo pravilo, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.