Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mane Rokvić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mane Rokvić'''-->'''Mane Rokvić''' ([[Bosanski Petrovac]], ? - [[Knin]], [[1944.]]), [[četnici|četnički]] vojvoda i suradnik okupatora u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]].  
Mane Rokvić''' ([[Bosanski Petrovac]], ? - [[Knin]], [[1944.]]), [[četnici|četnički]] vojvoda i suradnik okupatora u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]].  


Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz [[Drvar]]a. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša [[26. srpnja]] [[1941.]] godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada [[27. srpnja]]. Predvodio je [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|pogrom]] Hrvata u [[Krnjeuša|Krnjeuši]] [[9. kolovoza|9.]] i [[10. kolovoza|10.]] kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati [[Dinarska četnička divizija]].
Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz [[Drvar]]a. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša [[26. srpnja]] [[1941.]] godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada [[27. srpnja]]. Predvodio je [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|pogrom]] Hrvata u [[Krnjeuša|Krnjeuši]] [[9. kolovoza|9.]] i [[10. kolovoza|10.]] kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati [[Dinarska četnička divizija]].

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 12:38

Mane Rokvić (Bosanski Petrovac, ? - Knin, 1944.), četnički vojvoda i suradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz Drvara. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša 26. srpnja 1941. godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada 27. srpnja. Predvodio je pogrom Hrvata u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati Dinarska četnička divizija.

Mane Rokvić i Stevo Radenović su 16. svibnja utvrdili »da je stanje neodrživo« i »da je jedini spas u potpunoj suradnji četnika s hrvatskim vlastima«.[1] Rokvić je u ime četnika ponudio ustašama suradnju u borbi protiv partizana 17. svibnja 1942. godine, da bi mjesec dana kasnije sklopili dogovor (18. svibnja).[2] Pavelićev ministar Mladen Lorković 26. svibnja 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« velike župe Bribir i Sidraga:

„»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«[3]
(Depeša ministra NDH Mladena Lorkovića nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. svibnja 1942.))


Isplata je izvršena početkom lipnja. O tome dr. Sinčić obavještava Pavelića: "Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima."[4] Veliki župan David Sinčić je 17. lipnja 1942. godine iz Knina poslao nadređenima brzojav: „Postignuta suradnja s četničkim vođama Bogunović, Đujić, Rokvić, Rađenović. Četnici po dogovoru sa mnom i dobivenim uputstvima idu prema Glamoču sastati se sa četnicima Drenovića i domobranima gdje odrediti plan daljnjih zajedničkih akcija.“[5]

Rokvić je predvodio pokolj Hrvata u poljičkom selu Gata 1. listopada 1942.

Nijemci u izvješću iz 1943. navode četničke vođe s kojima se uspješno odvija suradnja, a na prvom mjestu Manu Rokvića:

„Vojvoda Rokvić. Energični vođa koji bez prekida i ustezanja surađuje s njemačkim postrojbama. Izjašnjava se za Njemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani.[6]
(Izvješće Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. studenog 1943. Štabu 2. oklopne armije o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni)


U izvješću Mladena Žujovića generalu Mihailoviću od 6. kolovoza 1943. stoji iduće:

„Tu još postoje i neke Birčaninove vojvode Brana Bogunović, Mane Rokvić i još neki sve od zla oca i gore majke, mrze se između sebe, proganjaju se, prijete zločinima svima i svakome — napasti. (...) Mane Rokvić u Petrovcu ima oko 500 ljudi, ali to je običan razbojnik i nemoguć siledžija.[7]


Mane Rokvić je ubijen krajem 1944. godine.

Izvori

  1. NOB u Dalmaciji, 2, 291.
  2. NOB u Dalmaciji 1941-1945, knjiga 2, str. 991-994
  3. AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH isprava je zavedena pod brojem VT/57/42.
  4. AVII, 195,12/6—1
  5. NDH četnicima davala oružje i mirovine
  6. Izvješće Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. studenog 1943. Štabu 2. oklopne armije o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni
  7. http://www.znaci.net/00001/11_45.htm
Sadržaj