Razlika između inačica stranice »Bihevioralni modernitet«

Inačica od 05:58, 16. studenoga 2021.

gornjopaleolitske, 16.000 godina stare špiljske slikarije iz špilje Lascauxa u Francuskoj

Bihevioralni modernitet, termin koji se rabi u antropologiji, arheologiji i sociologiji za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje ljude i njihove recentne pretke od ostalih živućih primata i ostalih izumrlih hominidnih linija. To je točka u kojoj je Homo sapiens počeo demonstrirati mogućnost uporabe kompleksna simboličkog mišljenja i izražavati kulturnu kreativnost. Često se smatra da su ovi razvoji povezani s porijeklom jezika.^[1]

Postoje dvije glavne teorije koje razmatraju vrijeme nastanka modernog čovječjeg ponašanja.^[2] Jedna teorija drži da se bihevioralni modernitet pojavio kao iznenadan događaj prije oko 50 kya (prije 50.000 godina) tijekom prapovijesti, vjerojatno kao rezultat veće genske mutacije ili kao rezultat biološke reorganizacije mozga koja je dovela do nastanka modernih čovječjih prirodnih jezika.^[3] Zagovornici ove teorije zovu taj događaj veliki skok naprijed^[4] ili gornjopaleolitska revolucija.

Druga teorija drži da nikad nije postojala jedinstvena tehnološka ili kognitivna revolucija. Zagovornici ovog gledišta tvrde da je moderno čovječje ponašanje rezultat gradualne akumulacije znanja, vještina i kulture koji su se zbivali tijekom stotina tisuća godina čovječje evolucije.^[5] Zagovornici ovog gledišta uključuju Stephena Oppenheimera, autora knjige Izvan edena, te Johna Skoylesa i Doriona Sagana, autore knjige Gore iznad zmajeva: evolucija humane inteligencije.

Više informacija

Izvori

↑ Mellars, Paul (2006). "Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago? A new model". Proceedings of the National Academy of Sciences 103 (25): 9381–6. Bibcode 2006PNAS..103.9381M. doi:10.1073/pnas.0510792103. PMC 1480416. PMID 16772383. http://www.pnas.org/cgi/reprint/0510792103v1
↑ Mayell, Hillary (2003). When Did "Modern" Behavior Emerge in Humans?. http://news.nationalgeographic.com/news/2003/02/0220_030220_humanorigins2.html
↑ Ehrlich, Paul R. (2002). Human Natures: Genes, Cultures, and the Human Prospect. Island Press. str. 159–160. ISBN 978-1-55963-779-4
↑ Diamond, Jared (1999). Guns, Germs, and Steel: The Fate of Human Societies. W. W. Norton. str. 39. ISBN 978-0-393-31755-8
↑ Mcbrearty (2000) (PDF). The revolution that wasn’t: a new interpretation of the origin of modern human behavior. http://www.hss.caltech.edu/~steve/files/mcbrearty.pdf

Vanjske poveznice

Steven Mithen (1999), The Prehistory of the Mind: The Cognitive Origins of Art, Religion and Science, Thames & Hudson, ISBN 978-0-500-28100-0.
Artifacts in Africa Suggest An Earlier Modern Human
Key Human Traits Tied to Shellfish Remains, nytimes 2007/10/18
"Python Cave" Reveals Oldest Human Ritual, Scientists Suggest

[mellars-1] Mellars, Paul (2006). "Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago? A new model". Proceedings of the National Academy of Sciences 103 (25): 9381–6. Bibcode 2006PNAS..103.9381M. doi:10.1073/pnas.0510792103. PMC 1480416. PMID 16772383. http://www.pnas.org/cgi/reprint/0510792103v1

[mayell-2] Mayell, Hillary (2003). When Did "Modern" Behavior Emerge in Humans?. http://news.nationalgeographic.com/news/2003/02/0220_030220_humanorigins2.html

[Ehrlich-3] Ehrlich, Paul R. (2002). Human Natures: Genes, Cultures, and the Human Prospect. Island Press. str. 159–160. ISBN 978-1-55963-779-4

[GGS_39-4] Diamond, Jared (1999). Guns, Germs, and Steel: The Fate of Human Societies. W. W. Norton. str. 39. ISBN 978-0-393-31755-8

[norevolution-5] Mcbrearty (2000) (PDF). The revolution that wasn’t: a new interpretation of the origin of modern human behavior. http://www.hss.caltech.edu/~steve/files/mcbrearty.pdf

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''Bihevioralni modernitet''', termin koji se rabi u [[antropologija|antropologiji]], [[arheologija|arheologiji]] i [[sociologija|sociologiji]] za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje [[čovjek|ljude]] i njihove recentne pretke od ostalih živućih [[primat]]a i ostalih izumrlih [[hominid]]nih linija. To je točka u kojoj je ''[[Homo sapiens]]'' počeo demonstrirati mogućnost uporabe kompleksna [[apstrakcija|simboličkog mišljenja]] i izražavati kulturnu kreativnost. Često se smatra da su ovi razvoji povezani s [[porijeklo jezika|porijeklom jezika]].<ref name="mellars">{{cite journal | last=Mellars | first=Paul | authorlink=Paul Mellars | url=http://www.pnas.org/cgi/reprint/0510792103v1 | title=Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago? A new model | year=2006 | doi=10.1073/pnas.0510792103 | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=103 | pmid=16772383 | issue=25 | pmc=1480416 | bibcode=2006PNAS..103.9381M | pages=9381–6}}</ref>
-Postoje dvije glavne teorije koje razmatraju vrijeme nastanka modernog čovječjeg ponašanja.<ref name="mayell">{{cite journal | last=Mayell | first=Hillary | url=http://news.nationalgeographic.com/news/2003/02/0220_030220_humanorigins2.html | title=When Did "Modern" Behavior Emerge in Humans? | year=2003}}</ref> Jedna teorija drži da se bihevioralni modernitet pojavio kao iznenadan događaj prije oko 50 [[tya|kya]] (prije 50.000 godina) tijekom [[prapovijest]]i, vjerojatno kao rezultat veće genske mutacije ili kao rezultat biološke reorganizacije mozga koja je dovela do nastanka modernih čovječjih [[prirodni jezik|prirodnih jezika]].<ref name="Ehrlich">{{cite book | last = Ehrlich | first = Paul R. | authorlink = Paul R. Ehrlich | title = Human Natures: Genes, Cultures, and the Human Prospect | publisher = Island Press | year = 2002 | isbn = 978-1-55963-779-4 | pages = 159–160 }}</ref> Zagovornici ove teorije zovu taj događaj '''veliki skok naprijed'''<ref name="GGS 39">{{cite book | last = Diamond | first = Jared | authorlink = Jared Diamond | title = [[Guns, Germs, and Steel: The Fate of Human Societies]] | publisher = [[W. W. Norton]] | year = 1999 | isbn = 978-0-393-31755-8 | page = 39 }}</ref> ili '''gornjopaleolitska revolucija'''.
+Postoje dvije glavne teorije koje razmatraju vrijeme nastanka modernog čovječjeg ponašanja.<ref name="mayell">{{cite journal | last=Mayell | first=Hillary | url=http://news.nationalgeographic.com/news/2003/02/0220_030220_humanorigins2.html | title=When Did "Modern" Behavior Emerge in Humans? | year=2003}}</ref> Jedna teorija drži da se bihevioralni modernitet pojavio kao iznenadan događaj prije oko 50 [[tya|kya]] (prije 50.000 godina) tijekom [[prapovijest]]i, vjerojatno kao rezultat veće genske mutacije ili kao rezultat biološke reorganizacije mozga koja je dovela do nastanka modernih čovječjih [[prirodni jezik|prirodnih jezika]].<ref name="Ehrlich">{{Citiranje knjige | last = Ehrlich | first = Paul R. | authorlink = Paul R. Ehrlich | title = Human Natures: Genes, Cultures, and the Human Prospect | publisher = Island Press | year = 2002 | isbn = 978-1-55963-779-4 | pages = 159–160 }}</ref> Zagovornici ove teorije zovu taj događaj '''veliki skok naprijed'''<ref name="GGS 39">{{Citiranje knjige | last = Diamond | first = Jared | authorlink = Jared Diamond | title = [[Guns, Germs, and Steel: The Fate of Human Societies]] | publisher = [[W. W. Norton]] | year = 1999 | isbn = 978-0-393-31755-8 | page = 39 }}</ref> ili '''gornjopaleolitska revolucija'''.
 Druga teorija drži da nikad nije postojala jedinstvena tehnološka ili kognitivna revolucija. Zagovornici ovog gledišta tvrde da je moderno čovječje ponašanje rezultat gradualne akumulacije znanja, vještina i kulture koji su se zbivali tijekom stotina tisuća godina čovječje evolucije.<ref name="norevolution">{{cite journal | url=http://www.hss.caltech.edu/~steve/files/mcbrearty.pdf | last=Mcbrearty | title=The revolution that wasn’t: a new interpretation of the origin of modern human behavior | year=2000|format=PDF}}</ref> Zagovornici ovog gledišta uključuju [[Stephen Oppenheimer|Stephena Oppenheimera]], autora knjige ''Izvan edena'', te [[John Skoyles (znanstvenik)|Johna Skoylesa]] i [[Dorion Sagan|Doriona Sagana]], autore knjige ''[[Gore iznad zmajeva|Gore iznad zmajeva: evolucija humane inteligencije]]''.