Razlika između inačica stranice »Agosti Xaho«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Agosti Xaho'''-->[[Datoteka:Agosti Xaho San Leon hilerrian.jpg|minijatura|spomenik na groblju San Leon u [[Bajona|Bajoni]]]]
[[Datoteka:Agosti Xaho San Leon hilerrian.jpg|minijatura|spomenik na groblju San Leon u [[Bajona|Bajoni]]]]


'''Agosti Xaho''' (na baskijskom)  ili  '''Augustin Chaho''' na francuskom (punim imenom:'''Joseph Augustin Chaho''') bio je  važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u [[Tardets]]u ([[Atharratze]] u baskijski), [[Zuberoa]], u Francuskoj Baskiji, [[10. listopada]] [[1811.]], a umro u [[Bajona|Bajoni]], [[Lapurdija]]  [[23. listopada]] 1858. Navodno je studirao u Parizu sa [[Charles Nodier|Charlesom Nodierom]].
'''Agosti Xaho''' (na baskijskom)  ili  '''Augustin Chaho''' na francuskom (punim imenom:'''Joseph Augustin Chaho''') bio je  važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u [[Tardets]]u ([[Atharratze]] u baskijski), [[Zuberoa]], u Francuskoj Baskiji, [[10. listopada]] [[1811.]], a umro u [[Bajona|Bajoni]], [[Lapurdija]]  [[23. listopada]] 1858. Navodno je studirao u Parizu sa [[Charles Nodier|Charlesom Nodierom]].

Trenutačna izmjena od 10:11, 28. travnja 2022.

spomenik na groblju San Leon u Bajoni

Agosti Xaho (na baskijskom) ili Augustin Chaho na francuskom (punim imenom:Joseph Augustin Chaho) bio je važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u Tardetsu (Atharratze u baskijski), Zuberoa, u Francuskoj Baskiji, 10. listopada 1811., a umro u Bajoni, Lapurdija 23. listopada 1858. Navodno je studirao u Parizu sa Charlesom Nodierom.

1836. godine na francuskom jeziku napisao je "Put u Navaru" tijekom ustanka Baska (1830.-1835.) o svojim iskustvima u Prvom karlističkom ratu koji je tumačio kao etnički rat Baska protiv Španjolske, "Legendu o Aitoru" u kojoj je izumio nacionalni mit koji je bio uveliko prihvaćen neko vrijeme i Azti-Begia "Vračarino oko" na zuberoanskom baskijskom.

Bio je pristaša republikanaca i postao vijećnik u Bajoni i departmanu Basses-Pyrénées. Bio je na čelu revolucije 1848. u Bajoni. Nakon bonapartističkog puča 1851., pobjegao je u Vitoriju-Gazteiz, u Alavi, Južnoj Baskiji.

Vanjske poveznice