Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Agosti Xaho: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Agosti Xaho'''-->[[Datoteka:Agosti Xaho San Leon hilerrian.jpg|minijatura|spomenik na groblju San Leon u [[Bajona|Bajoni]]]]
[[Datoteka:Agosti Xaho San Leon hilerrian.jpg|minijatura|spomenik na groblju San Leon u [[Bajona|Bajoni]]]]


'''Agosti Xaho''' (na baskijskom)  ili  '''Augustin Chaho''' na francuskom (punim imenom:'''Joseph Augustin Chaho''') bio je  važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u [[Tardets]]u ([[Atharratze]] u baskijski), [[Zuberoa]], u Francuskoj Baskiji, [[10. listopada]] [[1811.]], a umro u [[Bajona|Bajoni]], [[Lapurdija]]  [[23. listopada]] 1858. Navodno je studirao u Parizu sa [[Charles Nodier|Charlesom Nodierom]].
'''Agosti Xaho''' (na baskijskom)  ili  '''Augustin Chaho''' na francuskom (punim imenom:'''Joseph Augustin Chaho''') bio je  važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u [[Tardets]]u ([[Atharratze]] u baskijski), [[Zuberoa]], u Francuskoj Baskiji, [[10. listopada]] [[1811.]], a umro u [[Bajona|Bajoni]], [[Lapurdija]]  [[23. listopada]] 1858. Navodno je studirao u Parizu sa [[Charles Nodier|Charlesom Nodierom]].

Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 10:11

spomenik na groblju San Leon u Bajoni

Agosti Xaho (na baskijskom) ili Augustin Chaho na francuskom (punim imenom:Joseph Augustin Chaho) bio je važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u Tardetsu (Atharratze u baskijski), Zuberoa, u Francuskoj Baskiji, 10. listopada 1811., a umro u Bajoni, Lapurdija 23. listopada 1858. Navodno je studirao u Parizu sa Charlesom Nodierom.

1836. godine na francuskom jeziku napisao je "Put u Navaru" tijekom ustanka Baska (1830.-1835.) o svojim iskustvima u Prvom karlističkom ratu koji je tumačio kao etnički rat Baska protiv Španjolske, "Legendu o Aitoru" u kojoj je izumio nacionalni mit koji je bio uveliko prihvaćen neko vrijeme i Azti-Begia "Vračarino oko" na zuberoanskom baskijskom.

Bio je pristaša republikanaca i postao vijećnik u Bajoni i departmanu Basses-Pyrénées. Bio je na čelu revolucije 1848. u Bajoni. Nakon bonapartističkog puča 1851., pobjegao je u Vitoriju-Gazteiz, u Alavi, Južnoj Baskiji.

Vanjske poveznice