More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
Redak 40: | Redak 40: | ||
==Opis== | ==Opis== | ||
[[Boja]] krzna europskih dabrova geografski varira. Svjetlo kestenasto riđa boja je dominantna u Bjelorusiji. U Rusiji, dabrovi u slivu rijeke [[Sož]] uglavnom su tamno smeđe boje, dok dabarovi u [[Voronjež]] rezervatu imaju jednako raspodijeljenu smeđu i tamno-smeđu boju. | [[Boja]] krzna europskih dabrova geografski varira. Svjetlo kestenasto riđa boja je dominantna u Bjelorusiji. U Rusiji, dabrovi u slivu rijeke [[Sož]] uglavnom su tamno smeđe boje, dok dabarovi u [[Voronjež]] rezervatu imaju jednako raspodijeljenu smeđu i tamno-smeđu boju. | ||
Europski dabrovi su jedni od najvećih živućih vrsta [[Glodavci|glodavca]] i najveći glodavac podrijetlom iz [[Euroazija|Euroazije]]. Dabrovi su teški od 11 do 30 kg, s prosjekom od 18 kg. Dok je najveći primjerak težio rekordnih 31,7 kg , [[Smithsonian Institution]] je izvijestio da ova vrsta iznimno može biti teška 40 kg. Dužina tijela je od 80 do 100 cm, a [[rep]]a 25 do 50 cm.<ref name="Burnie">Burnie D and Wilson DE (Eds.), ''Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife''. DK Adult (2005), {{ISBN|0789477645}}</ref><ref>{{ | Europski dabrovi su jedni od najvećih živućih vrsta [[Glodavci|glodavca]] i najveći glodavac podrijetlom iz [[Euroazija|Euroazije]]. Dabrovi su teški od 11 do 30 kg, s prosjekom od 18 kg. Dok je najveći primjerak težio rekordnih 31,7 kg , [[Smithsonian Institution]] je izvijestio da ova vrsta iznimno može biti teška 40 kg. Dužina tijela je od 80 do 100 cm, a [[rep]]a 25 do 50 cm.<ref name="Burnie">Burnie D and Wilson DE (Eds.), ''Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife''. DK Adult (2005), {{ISBN|0789477645}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.arkive.org/eurasian-beaver/castor-fiber/#text=Facts |title=Eurasian beaver videos, photos and facts - Castor fiber |publisher=ARKive |date= |accessdate=13. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120618123828/http://www.arkive.org/eurasian-beaver/castor-fiber/#text=Facts |archivedate=18. lipnja 2012. }}</ref> Europski dabar je vrlo sličan s [[Američki dabar|Američkim dabrom]], ali ipak postoji nekoliko razlika između ove dvije vrste. | ||
{{commons|Castor fiber}} | {{commons|Castor fiber}} |
Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 06:09
Europski dabar | |
---|---|
Europski dabar (Castor fiber) | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)[1] | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Rodentia |
Porodica: | Castoridae |
Rod: | Castor |
Vrsta: | C. fiber |
Dvojno ime | |
Castor fiber Linnaeus, 1758 | |
Raspon | |
Rasprostranjenost Europskog dabra 2003. godine u Europi bez Rusije, ljubičasta boja pokazuje raspon Američkog dabra u Finskoj | |
Vrste | |
* C. f. fiber[2] |
Europski dabar (latinski: Castor fiber) je vrsta dabra koja je nekada bila raširena u Euroaziji. Lovio se gotovo do izumiranja zbog svog krzna i kastoreuma (mirisni uljasti sekret koji izrađuju trbušne žljezde dabra, i ženke i mužjaka), tako da je 1900. godine ostalo samo 1.200 dabrova.
Rasprostranjenost
Populacija dabra se oporavlja od skoro izumiranja. Procjenjuje se da je živjelo samo 1.200 dabrova početkom 20. stoljeća. U mnogim europskim zemljama, dabrovi su izumrli, ali ponovno naseljavanje i zaštita dovela je do postupnog oporavka na oko 639.000 jedinki do 2003. godine. Dabar danas obitava širom Europe i djelu Azije u Rusiji, Norveškoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Bjelorusiji, Finskoj, Mongoliji, Portugalu, Francuskoj, Kini, Kazahstanu, Luksemburgu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Moldaviji, Švedskoj, Poljskoj, Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Danskoj, Nizozemskoj, Crnoj Gori, Lihtenštajnu, Litvi, Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Austriji, Belgiji i Bugarskoj.[4]
Opis
Boja krzna europskih dabrova geografski varira. Svjetlo kestenasto riđa boja je dominantna u Bjelorusiji. U Rusiji, dabrovi u slivu rijeke Sož uglavnom su tamno smeđe boje, dok dabarovi u Voronjež rezervatu imaju jednako raspodijeljenu smeđu i tamno-smeđu boju. Europski dabrovi su jedni od najvećih živućih vrsta glodavca i najveći glodavac podrijetlom iz Euroazije. Dabrovi su teški od 11 do 30 kg, s prosjekom od 18 kg. Dok je najveći primjerak težio rekordnih 31,7 kg , Smithsonian Institution je izvijestio da ova vrsta iznimno može biti teška 40 kg. Dužina tijela je od 80 do 100 cm, a repa 25 do 50 cm.[5][6] Europski dabar je vrlo sličan s Američkim dabrom, ali ipak postoji nekoliko razlika između ove dvije vrste.
Galerija
-
Lubanja dabra
-
Europski dabar
-
Dabrova brana
-
Dabar u Estoniji
-
Ženka i mladunče dabra
Izvor
- ↑ Batbold, J.; Batsaikhan, N.; Shar, S.; Hutterer, R.; Kryštufek, B.; Yigit, N.; Mitsain, G.; Palomo, L. (2016). "Castor fiber". IUCN Red List of Threatened Species. 2016: e.T4007A115067136.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 [Kitchener, Andrew (2001). Beavers. p. 144. ISBN 1-873580-55-X.]
- ↑ 3,0 3,1 "Genetic Divergence and Similarity of Introduced Populations of European Beaver (Castor fiber L., 1758) from Kirov and Novosibirsk Oblasts of Russia". Russian Journal of Genetics (MAIK Nauka/Interperiodica distributed exclusively by Springer Science+Business Media LLC. ISSN): 1022-7954 (Print) 1608-3369 (Online), Issue. siječanj 2001. http://www.springerlink.com/content/q2q0l7338p827q01/fulltext.pdf Pristupljeno 1. siječnja 2012.
- ↑ [1] -{Castor fiber}- Baza podataka uključuje i podatke o riziku ugrožensoti. engl. {{{1}}}
- ↑ Burnie D and Wilson DE (Eds.), Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife. DK Adult (2005), ISBN 0789477645
- ↑ "Eurasian beaver videos, photos and facts - Castor fiber". ARKive. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2012.. http://www.arkive.org/eurasian-beaver/castor-fiber/#text=Facts Pristupljeno 13. kolovoza 2012.