More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Allan Kaprov''' ([[23. kolovoza]] [[1927.]] [[Atlantic City]] - [[5. travnja]] [[2006.]], Ensinitas pored [[San Diego|San Diega]]) bio je američki [[slikar]], tvorac i teoretičar [[happening]]a. | |||
Njegovi rani radovi [[Slika|slike]] i [[Asamblaž|asamblaži]] su vezani za [[apstraktni ekspresionizam]], dok kasnije u [[SAD]] se veže za [[umjetnost krajolika]]. Najpoznatiji je kao tvorac i teoretičar [[happening]]a i [[1967.]] godine je publikovao teoriski rad „Okupljanje, krajolici i happening“ ("Assemblage, Environments and Happenings"). Kaprov je studirao [[umjetnost]], povijest umetnosti i skladateljstvo. Bio je pod utjecajem John Cagea kao i apstraktnog ekspresionizma ([[Jackson Pollock]]a). U centru njegovog djela stoji [[prostor]] i posjetitelji. | Njegovi rani radovi [[Slika|slike]] i [[Asamblaž|asamblaži]] su vezani za [[apstraktni ekspresionizam]], dok kasnije u [[SAD]] se veže za [[umjetnost krajolika]]. Najpoznatiji je kao tvorac i teoretičar [[happening]]a i [[1967.]] godine je publikovao teoriski rad „Okupljanje, krajolici i happening“ ("Assemblage, Environments and Happenings"). Kaprov je studirao [[umjetnost]], povijest umetnosti i skladateljstvo. Bio je pod utjecajem John Cagea kao i apstraktnog ekspresionizma ([[Jackson Pollock]]a). U centru njegovog djela stoji [[prostor]] i posjetitelji. | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 21:49
Allan Kaprov (23. kolovoza 1927. Atlantic City - 5. travnja 2006., Ensinitas pored San Diega) bio je američki slikar, tvorac i teoretičar happeninga.
Njegovi rani radovi slike i asamblaži su vezani za apstraktni ekspresionizam, dok kasnije u SAD se veže za umjetnost krajolika. Najpoznatiji je kao tvorac i teoretičar happeninga i 1967. godine je publikovao teoriski rad „Okupljanje, krajolici i happening“ ("Assemblage, Environments and Happenings"). Kaprov je studirao umjetnost, povijest umetnosti i skladateljstvo. Bio je pod utjecajem John Cagea kao i apstraktnog ekspresionizma (Jackson Pollocka). U centru njegovog djela stoji prostor i posjetitelji.