Razlika između inačica stranice »Rijeka Muni«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Rijeka Muni'''-->[[ | <!--'''Rijeka Muni'''-->[[Datoteka:Mbini.PNG|thumb|right|400 px|'''Río Muni''']] | ||
'''Rijeka Muni''' (španjolski:''Río Muni'', na jeziku [[fang]]: ''Mbini'') je kontinentalna regija [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]], a obuhvaća kopnenu zemljopisnu regiju, pokriva 26.017 km ². Ime je izvedeno rijeke [[Muni]] koja teče tim krajem. | '''Rijeka Muni''' (španjolski:''Río Muni'', na jeziku [[fang]]: ''Mbini'') je kontinentalna regija [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]], a obuhvaća kopnenu zemljopisnu regiju, pokriva 26.017 km ². Ime je izvedeno rijeke [[Muni]] koja teče tim krajem. | ||
Trenutačna izmjena od 22:34, 7. svibnja 2022.
Rijeka Muni (španjolski:Río Muni, na jeziku fang: Mbini) je kontinentalna regija Ekvatorijalne Gvineje, a obuhvaća kopnenu zemljopisnu regiju, pokriva 26.017 km ². Ime je izvedeno rijeke Muni koja teče tim krajem.
Povijest
Portugal je ovo područje ustupio Španjolskoj godine 1778. sporazumom iz El Parda. Španjolci su se nadali da će tu moći prikupljati robove za rade u njihovim drugim prekomorskim posjedima, ali njihovi doseljenici su pomrli od žute groznice i područje je napušteno. Kakao i drvo su postali glavni industrijski proizvod nakon kolonizacije. Rijeka Muni je uz Bioko postala 1959. pokrajina Španjolske Gvineje a nakon njenog osamostaljenja dio Ekvatorijalne Gvineje.
Stanovništvo
Područje ima oko 300 tisuća stanovnika , uglavnom pripadnika plemena Fang.
Glavni jezici na otoku su Fang-ntumu, koji se govori na sjeveru i Fang-Okah, koji se govori na jugu. Španjolski se također govori, iako kao drugi jezik.
Upravna podjela
Gradovi
Najveći grad je Bata koja također služi kao regionalno upravno središte. Ostali veći gradovi su Evinayong, Ebebiyín, Acalayong, Acurenam, Mongomo, Sevilla de Niefang, Valladolid de los Bimbiles i Mbini.