Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikola Bošković: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nikola Bošković'''-->'''Nikola Bošković''' ([[Orahov Do]], [[1641.]] ili [[1642.]] - [[Dubrovnik]], [[18. rujna]] [[1721.]]), hrvatski trgovac iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] najpoznatiji kao otac znamenitog astronoma [[Ruđer Bošković|Ruđera]].
Nikola Bošković''' ([[Orahov Do]], [[1641.]] ili [[1642.]] - [[Dubrovnik]], [[18. rujna]] [[1721.]]), hrvatski trgovac iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] najpoznatiji kao otac znamenitog astronoma [[Ruđer Bošković|Ruđera]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:38

Nikola Bošković (Orahov Do, 1641. ili 1642. - Dubrovnik, 18. rujna 1721.), hrvatski trgovac iz Dubrovačke Republike najpoznatiji kao otac znamenitog astronoma Ruđera.

Životopis

Rođen je u Orahovom Dolu, malom mjestu nedaleko od Popovog polja. Otac mu se zvao Boško i po tome je dobio prezime.[1] Imao je brata Petra koji je umro 1724.[2] Nikola je došao u Dubrovnik kao dječak kako bi bio šegrt Rada Gleđevića koji ga je zatim otpremio u Novi Pazar učiti od mjesnih trgovaca. Bošković se kasnije vratio u Dubrovnik kao bogat čovjek.[3] Njegova putovanja kroz Rašku je opisao isusovac Riggeputti u djelu Relazione della Provincia della Rassia, koje je poslužilo kao materijal za djelo Illyricum sacrum koje govori o povijesti kršćanstva na Balkanu. Bošković opisuje povijesne i sakralne spomenike, uključujući nekoliko pravoslavnih samostana i kraljevskih palača, a također govori i o otužnom stanju Katoličke crkve u krajevima pod turskom vlašću.[4] Nakon povratka u Dubrovnik ženi Pavicu Betteru, poznatu Dubrovkinju talijanskog podrijetla. Imali su osmero djece, a drugo (Ruđer) će postati najpoznatije.

Hrvatski i srpski povjesničari su u sporu oko podrijetla Boškovića. Godine 1924. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti tvrdi kako su svi Boškovići Srbi te kako je Nikola bio srpski pravoslavni kršćanin koji je prešao na katoličanstvo nakon dolaska u Dubrovnik.[5] Godine 1995. je crnogorski povjesničar Slobodan Šćepanović napisao knjigu O podrijetlu obitelji i korijenima predaka Ruđera Boškovića i u njoj tvrdi kako je Nikola prešao s pravoslavnog kršćanstva na katoličanstvo i kako su Boškovići podrijetlom iz Crne Gore.[6] Godine 2012. srbijanski list Press objavio je članak o srpstvu Nikole Boškovića,[7], pozivajući se na izjavu predsjednika Srbije Borisa Tadića kako je Ruđer Bošković bio Srbin katolik.[8] Hrvatski akademici odbacili su te tvrdnje govoreći kako Tadić mora nešto naučiti, pa i kako je ispod razine komentirati takve tvrdnje.[9]

Izvori

  1. [1] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti , Knj. 87.-88.; Knj.90.
  2. [2] Iz književnosti, Pavle Popović
  3. (srp.)[3] Зоран Пејашиновић, РУЂЕР БОШКОВИЋ, Оквир за научну биографију
  4. (eng.) [4] Under Eastern Eyes: A Comparative History of East European Travel Writing on Europe, 1550-2000
  5. [5] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Izd. 229.-231.
  6. (srp.)[6] Зоран Пејашиновић, РУЂЕР БОШКОВИЋ, Оквир за научну биографију
  7. (srp.) www.pressonline.rs, "Kradimo domaće", objavljeno 15. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.
  8. www.nacional.hr, "Tadić: Ruđer Bošković je bio Srbin katolik", objavljeno 13. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.
  9. doznajemo.com, "Hrvati ljuti na Borisa Tadića: Ruđer Bošković nije Srbin", objavljeno 16. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.