Razlika između inačica stranice »Martin Džavić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Martin Džavić''' ([[Subotica]], [[12. studenoga]] [[1900.]] - Subotica, [[1957.]]) je bio vojvođanski [[slikar]]. Po struci bio je [[učitelj]]. Rodom je [[Hrvati u Vojvodini|Hrvat]]. | |||
Rodio se u obitelji [[nadničar]]a iz Subotice. Učio je za [[soboslikar]]a, a nakon Prvog svjetskog rata postao je obrtnički majstor. Prvo je oslikao nekoliko [[kapela]] u Subotici, no nije bio zapažen. Nakon što je oslikao subotički [[kolodvor]], znalci umjetnosti primijetili su njegov dar i umješnost. Stoga je dobio potporu te je pošao na Umjetničku školu u Beograd, a potom ga subotičke gradske vlasti pomažu za studij u Beču. | Rodio se u obitelji [[nadničar]]a iz Subotice. Učio je za [[soboslikar]]a, a nakon Prvog svjetskog rata postao je obrtnički majstor. Prvo je oslikao nekoliko [[kapela]] u Subotici, no nije bio zapažen. Nakon što je oslikao subotički [[kolodvor]], znalci umjetnosti primijetili su njegov dar i umješnost. Stoga je dobio potporu te je pošao na Umjetničku školu u Beograd, a potom ga subotičke gradske vlasti pomažu za studij u Beču. | ||
Trenutačna izmjena od 14:01, 23. ožujka 2022.
Martin Džavić (Subotica, 12. studenoga 1900. - Subotica, 1957.) je bio vojvođanski slikar. Po struci bio je učitelj. Rodom je Hrvat. Rodio se u obitelji nadničara iz Subotice. Učio je za soboslikara, a nakon Prvog svjetskog rata postao je obrtnički majstor. Prvo je oslikao nekoliko kapela u Subotici, no nije bio zapažen. Nakon što je oslikao subotički kolodvor, znalci umjetnosti primijetili su njegov dar i umješnost. Stoga je dobio potporu te je pošao na Umjetničku školu u Beograd, a potom ga subotičke gradske vlasti pomažu za studij u Beču.
Izlagao je sa subotičkim umjetnicima. Djela su privlačila pozornost ljubitelja umjetnosti, a tiskovine su pohvalno pisale o njemu. Opus mu je velik, preko trista radova. Slikao je tehnikom ulja, pastela i radio je crteže. Od njegova opusa, ističe se njegov rad u crkvi sv. Marka u Žedniku, koju je oslikao svečanim temama iz života bunjevačkih Hrvata (Dužijanca, Kraljice...) Slike mu se nalaze najviše u Subotici, a mnoštvo je u Beču i Budimpešti.
Izvori
- Ante Sekulić: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1998., ISBN 953-150-167-X, str. 95-98