Kopar (biljna vrsta): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 65: | Redak 65: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Apieae]] | [[Kategorija:Apieae]] | ||
[[Kategorija:Začini]] | [[Kategorija:Začini]] | ||
Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 04:56
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
| Kopar | |
|---|---|
 A. graveolens | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Apiales |
| Porodica: | Apiaceae |
| Rod: | Anethum |
| Vrsta: | A. graveolens |
| Dvojno ime | |
| Anethum graveolens Linnaeus | |
Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).
Rasprostranjenost[uredi]
Biljka je podrijetlom iz centralne Azije. Još u 1. stoljeću širi se po srednjoj i sjevernoj Europi. U doba Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je Mađarska.
Karakteristike[uredi]
Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od srpnja do rujna. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne tamniti i tada se može brati.
Uporaba[uredi]
U europskoj kuhinji rabi se kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Rabi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju živce. Jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. Čaj kopra umiruje i pomaže kod nesanice.
Kemijski sastav[uredi]
Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.
Narodna vjerovanja[uredi]
Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Stari Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje s metvicom i kimom. Buketić kopra na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.
Sinonimi[uredi]
- Anethum arvense Salisb.
- Anethum graveolens var. anatolicum N.F.Koren'
- Anethum graveolens subsp. australe N.F.Koren'
- Anethum graveolens var. chevallieri Maire
- Anethum graveolens var. copiosum N.F.Koren'
- Anethum graveolens var. nanum N.F.Koren'
- Anethum graveolens var. parvifolium N.F.Koren'
- Anethum graveolens var. tenerifrons N.F.Koren'
- Angelica graveolens (L.) Steud.
- Ferula graveolens (L.) Spreng.
- Pastinaca anethum Spreng.
- Peucedanum anethum Jess.
- Peucedanum graveolens (L.) C.B.Clarke
- Peucedanum graveolens (L.) Hiern
- Peucedanum sowa (Roxb. ex Fleming) Kurz
- Selinum anethum Roth
- Selinum graveolens (L.) Vest
Hrvatski nazivi sa autorima[uredi]
- dil, Ortiz, E. L., 1998,
- kopar mirisni, Schlosser, J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876,
- kopar, Domac, R., 1994,
- koper, Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I., 1992
- koprc, Šulek, B., 1879,
- koprić, Šulek, B., 1879,
- mirodija, Šulek, B., 1879,
- mirođija, Gelenčir, J.; Gelenčir, J., 1991,
- slatki januš, Ortiz, E. L., 1998,
- Izvori za hrvatsko nazivlje<ref>FCD pristupljeno 14 kolovoza 2018</ref>