Razlika između inačica stranice »Chama (pleme)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Chama (pleme)'''-->'''Chama''' (Ese'Ejja) je pleme američkih Indijanaca jezične porodice [[Tacanan]] nastanjeno duž rijeka [[Madre de Dios]], [[Tambopata]] i [[Heath]] u  [[Bolivija|Boliviji]] i [[Peru]]u. Ovi Indijanci nazivaju se i Ese'Ejja (Esseejja). Grupa se dijeli na par skupina, to su Chama ili Ese'Ejja i [[Guacanahua]] u Boliviji i grupa poznata kao [[Guarayo]] ili Huarayo ili Tiatinagua iz Perua koji možda imaju pripadnika i na bolivijskoj strani. Sve se ove grupe zajedno nazivaju Tiatinaguan i govore srodnim dijalektima. Prema Von Hasselu [[1905.]] godine bilo ih je 3,000<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_eseejja.htm Ese'Ejja]</ref>.  
'''Chama''' (Ese'Ejja) je pleme američkih Indijanaca jezične porodice [[Tacanan]] nastanjeno duž rijeka [[Madre de Dios]], [[Tambopata]] i [[Heath]] u  [[Bolivija|Boliviji]] i [[Peru]]u. Ovi Indijanci nazivaju se i Ese'Ejja (Esseejja). Grupa se dijeli na par skupina, to su Chama ili Ese'Ejja i [[Guacanahua]] u Boliviji i grupa poznata kao [[Guarayo]] ili Huarayo ili Tiatinagua iz Perua koji možda imaju pripadnika i na bolivijskoj strani. Sve se ove grupe zajedno nazivaju Tiatinaguan i govore srodnim dijalektima. Prema Von Hasselu [[1905.]] godine bilo ih je 3,000<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_eseejja.htm Ese'Ejja]</ref>.  


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 00:25, 8. svibnja 2022.

Chama (Ese'Ejja) je pleme američkih Indijanaca jezične porodice Tacanan nastanjeno duž rijeka Madre de Dios, Tambopata i Heath u Boliviji i Peruu. Ovi Indijanci nazivaju se i Ese'Ejja (Esseejja). Grupa se dijeli na par skupina, to su Chama ili Ese'Ejja i Guacanahua u Boliviji i grupa poznata kao Guarayo ili Huarayo ili Tiatinagua iz Perua koji možda imaju pripadnika i na bolivijskoj strani. Sve se ove grupe zajedno nazivaju Tiatinaguan i govore srodnim dijalektima. Prema Von Hasselu 1905. godine bilo ih je 3,000[1].

Izvori