Razlika između inačica stranice »Chono«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Chono''' je izumrlo pleme Američkih Indijanaca iz južnog [[Čile]]a naseljeno do druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] između zaljeva Corcovado i Penas. Prema procjenama bilo ih je tek nekoliko stotina, od kojih je posljednji umro [[1875.]] godine. Neki su se možda i apsorbirali od strane susjednih plemena. Chono Indijanci slabo su istraženi i etnički i lingvistički. Chono su bili nomadi duž morske obale Čilea, lovci na ptice i ribari, sakupljači jaja i školjkaša. Poznavali su mreže istkane od vlakana kore. Jedina uzgojena životinja bio je maleni dugodlaki čupavi [[psi|pas]], koji im je pomagao i pri lovu i ori ribolovu. Od dugih dlaka ovog psa Indijanci su u kombinaciji sa drugim vlaknima kore i drugog bilja tkali odjeću i rogožinu. Čono-agrikultura sastojala se u pred-konkvistadorsko doba od nešto uzgoja krumpira u malenim baščama, a kasnije su prihvatili i uzgoj ovaca i koza. | |||
O čilskim Chonima pisao je čilsko-hrvatski povjesničar [[Sergio Laušić Glasinović]].<ref>Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.</ref><ref>[http://lenguasaustrales.wordpress.com/l-m/ Lenguas australes]</ref> | O čilskim Chonima pisao je čilsko-hrvatski povjesničar [[Sergio Laušić Glasinović]].<ref>Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.</ref><ref>[http://lenguasaustrales.wordpress.com/l-m/ Lenguas australes]</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 14:15, 8. svibnja 2022.
Chono je izumrlo pleme Američkih Indijanaca iz južnog Čilea naseljeno do druge polovice 19. stoljeća između zaljeva Corcovado i Penas. Prema procjenama bilo ih je tek nekoliko stotina, od kojih je posljednji umro 1875. godine. Neki su se možda i apsorbirali od strane susjednih plemena. Chono Indijanci slabo su istraženi i etnički i lingvistički. Chono su bili nomadi duž morske obale Čilea, lovci na ptice i ribari, sakupljači jaja i školjkaša. Poznavali su mreže istkane od vlakana kore. Jedina uzgojena životinja bio je maleni dugodlaki čupavi pas, koji im je pomagao i pri lovu i ori ribolovu. Od dugih dlaka ovog psa Indijanci su u kombinaciji sa drugim vlaknima kore i drugog bilja tkali odjeću i rogožinu. Čono-agrikultura sastojala se u pred-konkvistadorsko doba od nešto uzgoja krumpira u malenim baščama, a kasnije su prihvatili i uzgoj ovaca i koza.
O čilskim Chonima pisao je čilsko-hrvatski povjesničar Sergio Laušić Glasinović.[1][2]
Izvori
- ↑ Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.
- ↑ Lenguas australes