Ivo Muhvić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
== Djela == | == Djela == | ||
[[ | [[Datoteka:Mačekova koračnica.ogg|thumb|desno|Ivo Muhvić: Mačekova koračnica]] | ||
Osim dirigiranja uspješno se bavio i skladanjem, najviše za limeni puhački orkestar te pedagoškim radom, predavajući orkestraciju za vojne orkestre na [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbenoj akademiji u Zagrebu]] od [[1936.]] do [[1941.]]<ref name="nsk"/> Skladao je orkestralne pjesme i [[Kantata|kantate]]. Među njegovim najvažnijim djelima su [[opera]] ''Uskok'', uvertira ''Zrinski-Frankopan'', ''Staroslavenska misa'' i dopunjavanje nedovršene opere ''Pavliha'' [[Viktor Parma|Viktora Parme]]. | Osim dirigiranja uspješno se bavio i skladanjem, najviše za limeni puhački orkestar te pedagoškim radom, predavajući orkestraciju za vojne orkestre na [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbenoj akademiji u Zagrebu]] od [[1936.]] do [[1941.]]<ref name="nsk"/> Skladao je orkestralne pjesme i [[Kantata|kantate]]. Među njegovim najvažnijim djelima su [[opera]] ''Uskok'', uvertira ''Zrinski-Frankopan'', ''Staroslavenska misa'' i dopunjavanje nedovršene opere ''Pavliha'' [[Viktor Parma|Viktora Parme]]. | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 14:28
Ivo Muhvić (Rijeka, 30. ožujka 1876. - Zagreb, 19. travnja 1942.), hrvatski skladatelj, vojni kapelnik i dirigent.
Život i djelovanje[uredi]
Od 1901. pa sve do svoje smrti bio je kapelnik raznih vojnih postrojbi u Zagrebu. Između 1902. i 1909. je organizirao velike koncerte simfonijskih orkestara. 1910. godine skupina snimatelja iz "Östereichische Grammophon Gesellschaft" (Austrijsko gramofonsko društvo), podružnice tvrtke "His master's Voice" dolazi u Zagreb i snima gotovo sve naše umjetnike, a i neke strane koji su bili članovi zagrebačkog kazališta.[1] Među ostalima, u velikoj dvorani tadašnjeg hotela Pruckner u Ilici 44 snimili su i Vojničku glasbu carske i kraljevske 53. pukovnije pod ravnateljstvom kapelnika Ive Muhvića.[1][2] Većina je snimaka bila namijenjena domaćem tržištu, a izvodili su popularne i poznate pjesme.[1] To su najstarije snimke snimljene na teritoriju Hrvatske, a zvučni zapisi Muhvićeve glazbe su sačuvani do danas.[2] Ubrzo kao kapelnik vojne glazbe u Zagrebu odlazi u Berlin gdje 1921. godine u "Deutsches Gramophon Gesellschaft" snima veći broj narodnih himni, pučkih popijevaka, kola, koračnica i sl. Neke se od tih snimaka nalaze i u katalogu tvrtke "Polydor" izdanom u Beču 1927. godine.[1] Kao član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" s titulom Zmaj Riječanin, skladao je himnu DBHZ-a, Zmajevku.[3]
U Kraljevini Jugoslaviji Muhvić je postao viši kapelnik Glazbe Savske divizijske oblasti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica ima snimku njegovog dirigiranja izvedbom hrvatske himne iz 1936.[4] Skladao je i Mačekovu koračnicu,[5] koja je vjerojatno služila za potrebe Hrvatske zaštite. Danas je popularna koračnica koju izvodi orkestar Hrvatske vojske.[5]
Za vrijeme NDH bio je dirigent i kapelnik Glasbe Bojnog zrakoplovstva. [6]
Djela[uredi]
Datoteka:Mačekova koračnica.ogg Osim dirigiranja uspješno se bavio i skladanjem, najviše za limeni puhački orkestar te pedagoškim radom, predavajući orkestraciju za vojne orkestre na Glazbenoj akademiji u Zagrebu od 1936. do 1941.[4] Skladao je orkestralne pjesme i kantate. Među njegovim najvažnijim djelima su opera Uskok, uvertira Zrinski-Frankopan, Staroslavenska misa i dopunjavanje nedovršene opere Pavliha Viktora Parme.
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 radiomuseum-croatia.com, povijest fonografa i gramofona
- ↑ 2,0 2,1 Ivan Gerersdorfer: Koncerti sa starih ploča, Muzej Grada Zagreba
- ↑ Svečano sijelo Glavnog zbora DBHZ u povodu 100. obljetnice osnutka i 15. obljetnice obnove
- ↑ 4,0 4,1 Značajne prinove NSK u 2010., izbor - katalog izložbe, 93. str.
- ↑ 5,0 5,1 OSRH, puhački simfonijski orkestar Oružanih snaga RH
- ↑ Sojat-Bikić, Glazba iz kutije, MGZ