Razlika između inačica stranice »Ana Karenjina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ana Karenjina'''-->{{dz|[[Ana Karenjina (razdvojba)]]}}
{{dz|[[Ana Karenjina (razdvojba)]]}}
[[Datoteka:AnnaKareninaTitle.jpg|mini|Naslovnica ''Ane Karenjine'']]
[[Datoteka:AnnaKareninaTitle.jpg|mini|Naslovnica ''Ane Karenjine'']]
'''''Ana Karenjina''''' je roman ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]], koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od [[1873.]] do [[1877.]] godine. Prva pojava romana je bila u ''„Ruskom glasniku“'' (rus. Русский Вестник), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige.
'''''Ana Karenjina''''' je roman ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]], koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od [[1873.]] do [[1877.]] godine. Prva pojava romana je bila u ''„Ruskom glasniku“'' (rus. Русский Вестник), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige.

Trenutačna izmjena od 12:36, 30. travnja 2022.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ana Karenjina. Za druga značenja pogledajte Ana Karenjina (razdvojba).
Naslovnica Ane Karenjine

Ana Karenjina je roman ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od 1873. do 1877. godine. Prva pojava romana je bila u „Ruskom glasniku“ (rus. Русский Вестник), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige.

Naširoko smatrana vrhuncem realizma, Tolstoj je ovu knjigu smatrao svojim prvim pravim romanom. Lik Ane je vjerojatno, makar djelomično, inspiriran Marijom Hartung (1832. - 1919.), starijom kćerkom ruskog pjesnika Aleksandra Puškina.

Zanimljivo je i to da je kao prototip za lik grofa Vronskog poslužio pukovnik Rajevski koji je zaista kao dobrovoljac sudjelovao u srpsko-turskom ratu i tamo poginuo.