Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Podravska magistrala: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Podravska magistrala'''-->'''Podravska magistrala''' je magistralni cestovni pravac, kojim se kroz [[Podravina|Podravinu]] povezuje [[Slavonija]] sa zapadnijim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] na današnjoj traci. Formirana je nakon istjerivanja turskih vojski iz Slavonije [[1684.]] godine na dalje.
Podravska magistrala''' je magistralni cestovni pravac, kojim se kroz [[Podravina|Podravinu]] povezuje [[Slavonija]] sa zapadnijim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] na današnjoj traci. Formirana je nakon istjerivanja turskih vojski iz Slavonije [[1684.]] godine na dalje.


Formiranje današnje trase povezano je s formiranjem novih, poslijeturskih naselja i obnavljanjem prije turskih naselja na relaciji od [[Osijek]]a do [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Ludbreg]]a i dalje prema zapadu. Konture današnje Podravske magistrale u potpunosti su vidljive već prvih desetljeća 18. stoljeća.
Formiranje današnje trase povezano je s formiranjem novih, poslijeturskih naselja i obnavljanjem prije turskih naselja na relaciji od [[Osijek]]a do [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Ludbreg]]a i dalje prema zapadu. Konture današnje Podravske magistrale u potpunosti su vidljive već prvih desetljeća 18. stoljeća.

Inačica od 23. ožujak 2022. u 20:41

Podravska magistrala je magistralni cestovni pravac, kojim se kroz Podravinu povezuje Slavonija sa zapadnijim dijelovima Hrvatske na današnjoj traci. Formirana je nakon istjerivanja turskih vojski iz Slavonije 1684. godine na dalje.

Formiranje današnje trase povezano je s formiranjem novih, poslijeturskih naselja i obnavljanjem prije turskih naselja na relaciji od Osijeka do Koprivnice, Ludbrega i dalje prema zapadu. Konture današnje Podravske magistrale u potpunosti su vidljive već prvih desetljeća 18. stoljeća.

Trasa Podravske magistrale uglavnom prati tok rijeke Drave, a na nekim dijelovima i trasu nekadašnje rimske ceste zvane "Via magna" (ili "velika cesta") koja je povezivala u vrijeme Rimskog Carstva Ptuj (Poetovia) s Osijekom (Mursa).