More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
[[Datoteka:Amazonie.jpg|mini|lijevo|Gusta tropska kišna šuma uz Amazonu]] | [[Datoteka:Amazonie.jpg|mini|lijevo|Gusta tropska kišna šuma uz Amazonu]] | ||
{{mrva-zemlj}} | {{mrva-zemlj}} | ||
[[Kategorija:Prašume]] | [[Kategorija:Prašume]] | ||
[[Kategorija:Zemljopis Južne Amerike]] | [[Kategorija:Zemljopis Južne Amerike]] | ||
Inačica od 1. studeni 2021. u 12:14
Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia; španjolski Selva Amazónica ili Amazonía) je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću.
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u Brazilu. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su erozija, poplave i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja.
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.
Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije.
Datoteka:Geographylogo.svg
Nedovršeni članak Amazonska prašuma koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
