Budu jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 05:00

Budu jezik (ISO 639-3: buu; bodo, ebudu, kibudu), jedan od 14 jezika nigersko-kongoanske podskupine bira-huku (D.30), šire centralne bantu skupine u zoni D. Govori ga oko 180.000 ljudi (1991 SIL)^[1] u DR kongoanskoj provinciji Orientale.

Postoji više dijalekata ineta (timoniko), wadimbisa (isombi), makoda, zapadni bafwangada (bafanio), istočni bafwangada, bafwakoyi, malamba i mahaa. Većina također koristi i kongoanski swahili [swc].

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

Inačica od 28. rujan 2021. u 02:30 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 05:00 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Budu jezik'''-->~~'''Budu jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=buu buu]; bodo, ebudu, kibudu), jedan od 14 jezika [[nigersko-kongoanski jezici\|nigersko-kongoanske]] podskupine [[Bira-Huku (D.30) jezici\|bira-huku (D.30)]], šire [[Centralni bantu jezici zone D\|centralne bantu skupine u zoni D]]. Govori ga oko 180.000 ljudi (1991 SIL)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=buu Ethnologue (16th)]</ref> u [[Demokratska Republika Kongo\|DR kongoanskoj]] provinciji [[Orientale]].		'''Budu jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=buu buu]; bodo, ebudu, kibudu), jedan od 14 jezika [[nigersko-kongoanski jezici\|nigersko-kongoanske]] podskupine [[Bira-Huku (D.30) jezici\|bira-huku (D.30)]], šire [[Centralni bantu jezici zone D\|centralne bantu skupine u zoni D]]. Govori ga oko 180.000 ljudi (1991 SIL)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=buu Ethnologue (16th)]</ref> u [[Demokratska Republika Kongo\|DR kongoanskoj]] provinciji [[Orientale]].

	Postoji više dijalekata ineta (timoniko), wadimbisa (isombi), makoda, zapadni bafwangada (bafanio), istočni bafwangada, bafwakoyi, malamba i mahaa. Većina također koristi i [[kongoanski swahili]] [swc].		Postoji više dijalekata ineta (timoniko), wadimbisa (isombi), makoda, zapadni bafwangada (bafanio), istočni bafwangada, bafwakoyi, malamba i mahaa. Većina također koristi i [[kongoanski swahili]] [swc].