Razlika između inačica stranice »Trnoviti kapar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
== Opis biljke == | == Opis biljke == | ||
Biljka je grmolikog oblika, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. [[List|Listovi]] su debeli i sjajni, oblog oblika, lagano izdiženi. [[Cvijet|Cvjetovi]] su bijeli ili ružičasto bijeli, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika<ref>{{ | Biljka je grmolikog oblika, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. [[List|Listovi]] su debeli i sjajni, oblog oblika, lagano izdiženi. [[Cvijet|Cvjetovi]] su bijeli ili ružičasto bijeli, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika<ref>{{Citiranje web|last = Watson|first = L.|coauthors = MJ Dallwitz|title = The Families of Flowering Plants|date= 1992 onwards|url = http://delta-intkey.com/angio/www/capparid.htm|dateformat = dmy | accessdate=21 November 2006}}</ref>. Biljka zahtjeva polusuhu i vruću [[klima|klimu]], s srednjim godišnjim temperaturama preko 14°C i količinom padalina 200-600 mm/godišnje. Kišno [[proljeće]] i duga sušna [[ljeto|ljeta]] su pogodna za uspjevanje ove biljke<ref>Barbera, B. (1991). Le câprier (''Capparis'' spp.). EUR 13617, Série Agriculture, Programme de recherche Agrimed. Commission des Communautés européennes, Luxembourg, 63 pp.</ref>. Vrlo joj pogoduje kalcificiran i naoko siromašan i negostoljubiv teren.<ref>{{cite journal|last = Pugnaire|first = FI|coauthors = E Esteban|title = Nutritional adaptations of caper shrub (''Capparis ovata'' Desf.) to environmental stress|journal = Journal of Plant Nutrition|volume = 14|pages = 151–161|publisher = Taylor & Francis|year = 1990|doi = 10.1080/01904169109364191|accessdate = 2006-11-21}}</ref> te se ovu biljku može naći na kamenitim padinama, spojevima zidova, pročeljima starih kamenih zgrada (gdje izaziva neželjene posljedice, tj. postupno urušava zidove). Osjetljiva je na hladnoću, posebno tijekom razdoblja vegetacije. Tijekom ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, prema modroj ili ljubičastoj boji. Branje kapare je težak posao, jer se većinom vrši ručno, a traje najmanje 3 ljetna mjeseca. Kapara je vrjednija i bolja što je manja, što dodatno otežava branje i povećava njenu vrijednost. Rabi se najčešće kao dodatak jelima, usoljena u salamuri ili ukiseljena, najčešće u vinskom [[ocat|octu]]. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 10:20, 8. prosinca 2021.
| Trnoviti kapar | |
|---|---|
 Kapara | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Angiospermae |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Capparaceae |
| Rod: | Capparis |
| Vrsta: | C. spinosa |
| Dvojno ime | |
| Capparis spinosa Linnaeus, 1753 | |
Trnoviti kapar (bodljikava kapara, latinski: Capparis spinosa), višegodišnja je grmolika biljka, a njeni neotvoreni cvjetni pupoljci su poznat začin. Prisutna je po cijelom Mediteranu, a smatra se da joj je Mediteran prapostojbina, premda postoje i tumačenja da potječe iz tropskog pojasa[1].
Opis biljke
Biljka je grmolikog oblika, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. Listovi su debeli i sjajni, oblog oblika, lagano izdiženi. Cvjetovi su bijeli ili ružičasto bijeli, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika[2]. Biljka zahtjeva polusuhu i vruću klimu, s srednjim godišnjim temperaturama preko 14°C i količinom padalina 200-600 mm/godišnje. Kišno proljeće i duga sušna ljeta su pogodna za uspjevanje ove biljke[3]. Vrlo joj pogoduje kalcificiran i naoko siromašan i negostoljubiv teren.[4] te se ovu biljku može naći na kamenitim padinama, spojevima zidova, pročeljima starih kamenih zgrada (gdje izaziva neželjene posljedice, tj. postupno urušava zidove). Osjetljiva je na hladnoću, posebno tijekom razdoblja vegetacije. Tijekom ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, prema modroj ili ljubičastoj boji. Branje kapare je težak posao, jer se većinom vrši ručno, a traje najmanje 3 ljetna mjeseca. Kapara je vrjednija i bolja što je manja, što dodatno otežava branje i povećava njenu vrijednost. Rabi se najčešće kao dodatak jelima, usoljena u salamuri ili ukiseljena, najčešće u vinskom octu.
Izvori
]]}},
Vanjske poveznice
- Gernot Katzer's Spice Dictionary — Caper
- Caper factsheet — NewCROP, Purdue University
- Članak o kaparama na otoku Salina
- Capparidaceae (alternativni ime za Capparaceae) u L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). The families of flowering plants.