More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Milan Rakočević''' ([[Krnja Jela (Šavnik, Crna Gora)|Krnja Jela]], [[Šavnik]] [[1914.]] - [[Ljubljana]], [[1983.]]) [[Crnogorci|crnogorski]] [[filozof]], [[književnik]], pristalica [[Crnogorska stranka|Crnogorske stranke]], borac ''[[Za Pravo, Čast i Slobodu]]''. | |||
Diplomirao na Filozofskom fakultetu (grupa za filozofiju) u Ljubljani, gdje je i doktorirao [[1941.]], odbranivši disertaciju ''Petar Petrović Njegoš i čojstvo''. Bio je [[1930-ih]] sa [[Savić Marković Štedimlija|Savićem Markovićem Štedimlijom]] i [[Milivoje Matović|Milivojem Matovićem]] pokretač književnih grupa ''Mlada Crna Gora'' i ''Nova književna Crna Gora''. Objavljuje književne radove u crnogorskim i drugim [[časopis]]ima. | Diplomirao na Filozofskom fakultetu (grupa za filozofiju) u Ljubljani, gdje je i doktorirao [[1941.]], odbranivši disertaciju ''Petar Petrović Njegoš i čojstvo''. Bio je [[1930-ih]] sa [[Savić Marković Štedimlija|Savićem Markovićem Štedimlijom]] i [[Milivoje Matović|Milivojem Matovićem]] pokretač književnih grupa ''Mlada Crna Gora'' i ''Nova književna Crna Gora''. Objavljuje književne radove u crnogorskim i drugim [[časopis]]ima. | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 07:31
Milan Rakočević (Krnja Jela, Šavnik 1914. - Ljubljana, 1983.) crnogorski filozof, književnik, pristalica Crnogorske stranke, borac Za Pravo, Čast i Slobodu.
Diplomirao na Filozofskom fakultetu (grupa za filozofiju) u Ljubljani, gdje je i doktorirao 1941., odbranivši disertaciju Petar Petrović Njegoš i čojstvo. Bio je 1930-ih sa Savićem Markovićem Štedimlijom i Milivojem Matovićem pokretač književnih grupa Mlada Crna Gora i Nova književna Crna Gora. Objavljuje književne radove u crnogorskim i drugim časopisima.
Tijekom Drugog svjetskog rata politički savjetnik generala Krsta Popovića u Štabu Lovćenske brigade 1942. – 1944. godine. Pregovarao 1944. sa delegacijom CASNO-a (vođstvom crnogorskih partizana) u Kolašinu o izmirenju sa generalom Popovićem. Sporazum koji je s tim u vezi potpisan partizani nisu ispoštovali.
Partizani su u svibnju 1945. osudili dr. Rakočevića na 4 godine robije "kao ratnog zločinca i suradnika okupacijskih vlasti". No, ubrzo je pomilovan i rehabilitiran.
Nastavio je svoj znanstveni rad. Radio je na Univerzitetu u Ljubljani do svoje smrti. Posthumno mu je 1998. u Crnoj Gori objavljen reprint rada Crnogorski Prometej - pokušaj povezivanja Njegoševe filozofije.