Razlika između inačica stranice »Palmitinska kiselina«

Trenutačna izmjena od 18:44, 23. ožujka 2022.

Palmitinska kiselina (franc. palmitine, prema palme: palma), CH3(CH2)14COOH, najčešća zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih i membranskih lipida. U većini je masti i ulja zastupljena s 20 do 30%, te u palminu ulju, po kojem je i nazvana, s 35 do 45%. Palmitinska kiselina je bijela krutina netopljiva u vodi, a dobiva se hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (pri proizvodnji sapuna).

Izvor

Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 239. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0

Inačica od 03:12, 24. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 18:44, 23. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Palmitinska kiselina'''-->'''~~Palmitinska kiselina''' (franc. palmitine, prema palme: palma), CH3(CH2)14COOH, najčešća zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih i membranskih ''lipida''. U većini je masti i ulja zastupljena s 20 do 30%, te u palminu ulju, po kojem je i nazvana, s 35 do 45%. Palmitinska kiselina je bijela krutina netopljiva u vodi, a dobiva se hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (pri proizvodnji [[sapun]]a).		Palmitinska kiselina''' (franc. palmitine, prema palme: palma), CH3(CH2)14COOH, najčešća zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih i membranskih ''lipida''. U većini je masti i ulja zastupljena s 20 do 30%, te u palminu ulju, po kojem je i nazvana, s 35 do 45%. Palmitinska kiselina je bijela krutina netopljiva u vodi, a dobiva se hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (pri proizvodnji [[sapun]]a).

	=== Izvor ===		=== Izvor ===