More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kurziv'''-->[[ | <!--'''Kurziv'''-->[[Datoteka:Arabic text Italic-Normal.png|thumb|right|200px|Četiri oblikova Adobeovog arapskog fonta (normalna, kosa, podebljana, podebljana-kosa).]] | ||
'''Kurziv''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kursiv'' od [[Latinski jezik|lat.]] ''cursus'') u [[tipografija|tipografiji]] tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom,<ref>Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, str. 771</ref><ref>http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldvWBM%3D</ref> koji služi za isticanje pojedinih riječi, navodâ ili u druge stilske svrhe.<ref name="opca">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 11, str. 313</ref> | '''Kurziv''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kursiv'' od [[Latinski jezik|lat.]] ''cursus'') u [[tipografija|tipografiji]] tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom,<ref>Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, str. 771</ref><ref>http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldvWBM%3D</ref> koji služi za isticanje pojedinih riječi, navodâ ili u druge stilske svrhe.<ref name="opca">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 11, str. 313</ref> | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 00:43
Kurziv (njem. Kursiv od lat. cursus) u tipografiji tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom,[1][2] koji služi za isticanje pojedinih riječi, navodâ ili u druge stilske svrhe.[3]
Povijest
Kurziv je kao pismo nastao početkom šesnaestog stoljeća u Italiji, slovorezač Francesko Griffo da Bologna izradio je kurzivni font Antikvu za Alda Manuzija koji je 1501. godine tim fontom tiskao Vergilija.[3]
Uporaba
Naslovi se u knjigama obično pišu ili većim fontom, ili svim velikim slovima (ili oboje), no kad neka knjiga ima dijelove, naslove poglavlja i podnaslove, često se koristi i kurziv.[4] Osim pisanja naslova, kurzivom se ponekad pišu navodi (citati), a ponekad i predgovori knjiga.[5] Ako je u tekstu iz bilo kojeg razloga potrebno navesti riječi iz stranih jezika, one se najčešće pišu u zagradi i u kurzivu.[6]
Izvori
- ↑ Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, str. 771
- ↑ http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldvWBM%3D
- ↑ 3,0 3,1 Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 11, str. 313
- ↑ Hrvatski pravopis, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007., str. 87, 128b
- ↑ vidi Milivoj Solar, Teorija književnosti, str. 5-7
- ↑ Hrvatski pravopis, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007., str. 86, 127b