Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Roquefort: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 15: Redak 15:
Francuzi ga serviraju s [[orah|orasima]], [[smokva]]ma, [[kruška]]ma, [[grožđe]]m i uz [[bijelo vino]].
Francuzi ga serviraju s [[orah|orasima]], [[smokva]]ma, [[kruška]]ma, [[grožđe]]m i uz [[bijelo vino]].


{{Commonscat|Roquefort (cheese)|Roquefort}}
 


[[Kategorija:Sir]]
[[Kategorija:Sir]]
[[Kategorija:Ovčarstvo]]
[[Kategorija:Ovčarstvo]]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 23:07

Sir Roquefort
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir sir

Roquefort (Francuska) - Najslavniji sir na svijetu prati ova legenda: mladi pastir koji je čuvao ovce sklonio se u pećinu kako bi tamo u miru pojeo kruh sa sirom. Iznenada je u polju ugledao krasnu djevojku, zaboravio na glad i otrčao za njom ostavivši za sobom hranu. Poslije nekoliko tjedana kada je navratio do pećine, ugledao je pljesniv sir. Usprkos izgledu, odlučio ga je probati i na svoje veliko iznenađenje, oduševio okusom. Roquefortom se danas može označavati samo sirevi nastali u pećinama u blizini mjestašca Roquefort-sur-Soulzon u departmanu Aveyron, na južnim obroncima Cevennes gorja. Sirevi mogu biti izrađeni i od mlijeka s drugih područja (Pireneji, Korzika), ali uvijek moraju zreti u kontroliranim uvjetima roquefortovske oblasti. Najstarija pravila o njegovoj proizvodnji potječu iz 1411. godine. Od 4,5 litara ovčjeg mlijeka dobije se 1 kg sira. U mlijeko se ili u mladi sir dodaje kultura plijesni (uglavnom u tekućem obliku). U prvoj fazi ciklusa u hladnim, vlažnim pećinama čije su zidine prekrivene kulturama pljesni Penicillinum roquefort sir prvih nekoliko dana soli, a zatim pikira kako bi unutar sira mogao proniknut okolni zrak koji je neophodan za rast plijesni. Tu u pećini zrije sir četiri tjedna na temperaturi od 7 do 10°C. Kada se na površini pojave prve zelene "fleke", probode se i zamotava u aluminijsku foliju kako bi se spriječio utjecaj zraka i drugih vrsti plijesni na njega i tako zamotan zrije 3 do 4 mjeseca sve dok ne dobije krajnji izgled. Rezultat je pikantno slani kremasti krhki sir s najmanje 52% suhe tvari. Krhkost sira je dokaz njegove kvalitete. Čim je krhkiji, tim je bolji.

Kako je danas za sirom velika potražnja proizvodi se istim postupkom i u drugim regijama, ali se drugačije označava.

Francuzi ga serviraju s orasima, smokvama, kruškama, grožđem i uz bijelo vino.