Razlika između inačica stranice »Claustra Alpium Iuliarum«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Claustra Alpium Iuliarum''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Prepreka Julijskih Alpa'') bio je obrambeni sustav [[Limes (utvrđena rimska granica)|limesa]] izgrađen u doba na području današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. | |||
Termin Julijske Alpe odnosi na šire planinsko i brdovito područje od [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]] do [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]]) bio je obrambeni sustav unutar [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] između [[Italija (rimska provincija)|Italije]] i [[Panonija|Panonije]] koji je štitio Italiju od mogućih invazija s Istoka. [[Postojnska vrata]] osiguravala su kopnenu vezu između istočnog i zapadnog dijela carstva, pa je Claustra predstavljala unutarnju obranu granice carstva. Za razliku od linearnog bedema, Claustra se sastojala od niza međusobno povezanih utvrda sa središtem u [[Castra ad Fluvium Frigidum]] (na području današnjeg grada [[Ajdovščina|Ajdovščine]], u [[Vipavska dolina|Vipavskoj dolini]]); ostale važne utvrde bile su Ad Pirum na današnjoj [[Hrušica visoravan|visoravni Hrušica]] i [[Trsat|Tarsatica]], koja je sada dio grada [[Rijeka|Rijeke]]. Oni su bili pod upravom iz grada [[Akvileja|Akvileje]]. | Termin Julijske Alpe odnosi na šire planinsko i brdovito područje od [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]] do [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]]) bio je obrambeni sustav unutar [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] između [[Italija (rimska provincija)|Italije]] i [[Panonija|Panonije]] koji je štitio Italiju od mogućih invazija s Istoka. [[Postojnska vrata]] osiguravala su kopnenu vezu između istočnog i zapadnog dijela carstva, pa je Claustra predstavljala unutarnju obranu granice carstva. Za razliku od linearnog bedema, Claustra se sastojala od niza međusobno povezanih utvrda sa središtem u [[Castra ad Fluvium Frigidum]] (na području današnjeg grada [[Ajdovščina|Ajdovščine]], u [[Vipavska dolina|Vipavskoj dolini]]); ostale važne utvrde bile su Ad Pirum na današnjoj [[Hrušica visoravan|visoravni Hrušica]] i [[Trsat|Tarsatica]], koja je sada dio grada [[Rijeka|Rijeke]]. Oni su bili pod upravom iz grada [[Akvileja|Akvileje]]. | ||
Trenutačna izmjena od 00:39, 13. svibnja 2022.
Claustra Alpium Iuliarum (lat. Prepreka Julijskih Alpa) bio je obrambeni sustav limesa izgrađen u doba na području današnje Slovenije i Hrvatske.
Termin Julijske Alpe odnosi na šire planinsko i brdovito područje od Julijskih Alpa do Kvarnerskog zaljeva) bio je obrambeni sustav unutar Rimskog Carstva između Italije i Panonije koji je štitio Italiju od mogućih invazija s Istoka. Postojnska vrata osiguravala su kopnenu vezu između istočnog i zapadnog dijela carstva, pa je Claustra predstavljala unutarnju obranu granice carstva. Za razliku od linearnog bedema, Claustra se sastojala od niza međusobno povezanih utvrda sa središtem u Castra ad Fluvium Frigidum (na području današnjeg grada Ajdovščine, u Vipavskoj dolini); ostale važne utvrde bile su Ad Pirum na današnjoj visoravni Hrušica i Tarsatica, koja je sada dio grada Rijeke. Oni su bili pod upravom iz grada Akvileje.
Razvoj
U 6. godini dogodio se Veliki Ilirski ustanak koji je prijetio Rimskom Carstvu. Nakon toga, radi zaštite Italije, postupno je postavljen niz zidina i utvrda oko područja strateških Postojnskih vrata. Većina je građevina izvršena nakon 284. pod Dioklecijanom i Konstantinom I. Iako je taj razvoj učinjen nakon velike invazije Alemanija u Sjevernu Italiju 271. godine, Whittaker kaže da su unutarnje utvrđene linije prvenstveno bile usmjerene na osiguravanje unutarnje stabilnosti carstva umjesto da drže barbare vani. Sustav utvrđenja obuhvaćao je Forum Iulii (na području današnje Cividale del Friuli), Tarsatica (na području današnje Rijeke) i slijedio je dolinu rijeke Idrijce. Protezao se nad Postojnskim vratima do brežuljaka južno od Emone (na području današnje Ljubljane). Dubinske utvrde duž rimske ceste Via Gemina započele su tvrđavom Castra ad Fluvio Frigido (čiji se ostaci i danas vide u Ajdovščini), koja je bila središte sustava, a završavala je u Nauportusu (na području današnje Vrhnike). Brdovita tvrđava Ad Pirum obično je imala 500 vojnika, ali mogla je primiti do 100 000 vojnika. Zidove Ad Piruma otkopali su austrijski i talijanski arheolozi i pokazalo se da su visine 8 m i debljine 2 m; zidne kule bile su visoke 10 m.
Bitke
Castra Alpium Iuliarum je vidio niz bitki. Rane utvrde mogle bi biti korisne 169. godine kada su Marcomanni pokušali ući u Italiju, ali pokazali su se neadekvatnim kada su Alemanni napali Italiju 271. Godine 351. Konstancije II zauzeo je Ad Piruma tijekom borbe protiv svog protivnika Magnencija. Najvažnije je da se bitka kod Frigida odigrala 394. godine između Castre i Ad Piruma. U ovoj je bitci istočni car Teodozije I nadvladao zapadnog suparnika Eugenija i svojom pobjedom osigurao kršćanstvo kao glavnu religiju carstva.
Nakon 5. stoljeća rimska utvrđenja su nestala. Danas su odabrane sekcije restaurilari arheolozi.