Razlika između inačica stranice »Burarra jezici«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Burarra jezici'''-->'''Burarra jezici''', podskupina jezika šire skupine [[Gunwinggu jezici|Gunwinggu]], kojima govori oko 900 ljudi [[sjeverni teritorij|Sjevernom teritoriju]] na sjeveru [[Australija|Australije]]. Nekoć su vođeni kao posebna australska porodica koja obuhvaća 4 jezika, to su: [[Burarra jezik|burarra]] [bvr]; [[Djeebbana jezik|djeebbana]] [djj]; [[Guragone jezik|guragone]] [gge]; [[Nakara jezik|nakara]] [nck].
'''Burarra jezici''', podskupina jezika šire skupine [[Gunwinggu jezici|Gunwinggu]], kojima govori oko 900 ljudi [[sjeverni teritorij|Sjevernom teritoriju]] na sjeveru [[Australija|Australije]]. Nekoć su vođeni kao posebna australska porodica koja obuhvaća 4 jezika, to su: [[Burarra jezik|burarra]] [bvr]; [[Djeebbana jezik|djeebbana]] [djj]; [[Guragone jezik|guragone]] [gge]; [[Nakara jezik|nakara]] [nck].


Najznačajniji među njima je jezik burarra sa 400 do 600 govornika (1990 Schmidt), kojim govore i druga burarra plemena, [[Gunavidji]] čiji se jezik zove djeebbana, [[Guragone]] i [[Nakara]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=133-16 Ethnologue (16th)]</ref>.
Najznačajniji među njima je jezik burarra sa 400 do 600 govornika (1990 Schmidt), kojim govore i druga burarra plemena, [[Gunavidji]] čiji se jezik zove djeebbana, [[Guragone]] i [[Nakara]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=133-16 Ethnologue (16th)]</ref>.

Trenutačna izmjena od 09:29, 1. svibnja 2022.

Burarra jezici, podskupina jezika šire skupine Gunwinggu, kojima govori oko 900 ljudi Sjevernom teritoriju na sjeveru Australije. Nekoć su vođeni kao posebna australska porodica koja obuhvaća 4 jezika, to su: burarra [bvr]; djeebbana [djj]; guragone [gge]; nakara [nck].

Najznačajniji među njima je jezik burarra sa 400 do 600 govornika (1990 Schmidt), kojim govore i druga burarra plemena, Gunavidji čiji se jezik zove djeebbana, Guragone i Nakara[1].

Izvori

Vanjske poveznice