Razlika između inačica stranice »Sreten Zeković«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Sreten Zeković''' (Cetinje, 15. 2. 1943.) je [[Crna Gora|crnogorski filozof]], [[povijest|povjesničar]], [[pisac]] i [[publicistika|publicist]]. | |||
Bavi se crnogorskom povjesnicom, crnogorskim nacionalnim pitanjem i [[crnogorski jezik|crnogorskim jezikom]]. Studirao je na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu u Beogradu,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/1-Molba6.10.1966.g-cb-1200x1693.jpg]</ref> na kome je, po preporuci mitropolita Danila dobijao i stipendiju,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/2-Prep.Mitrop.-25.10.1966-1200x1740.jpg]</ref> ali nikad nije diplomirao. | Bavi se crnogorskom povjesnicom, crnogorskim nacionalnim pitanjem i [[crnogorski jezik|crnogorskim jezikom]]. Studirao je na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu u Beogradu,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/1-Molba6.10.1966.g-cb-1200x1693.jpg]</ref> na kome je, po preporuci mitropolita Danila dobijao i stipendiju,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/2-Prep.Mitrop.-25.10.1966-1200x1740.jpg]</ref> ali nikad nije diplomirao. |
Trenutačna izmjena od 23:27, 24. ožujka 2022.
Sreten Zeković (Cetinje, 15. 2. 1943.) je crnogorski filozof, povjesničar, pisac i publicist.
Bavi se crnogorskom povjesnicom, crnogorskim nacionalnim pitanjem i crnogorskim jezikom. Studirao je na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu u Beogradu,[1] na kome je, po preporuci mitropolita Danila dobijao i stipendiju,[2] ali nikad nije diplomirao.
Bio je predsjednikom Crnogorskog konfederalističkog zelenaškog pokreta[3] i supotpisnikom pisma dubrovačkoj gradonačelnici Dubravci Šuici.[3]
Piše za crnogorski znanstveni časopis Lingua Montenegrina.
Djela
- Filozofija nacije: (dijalektičko-naturalistički humanizam ili dijalektičko-humanistički naturalizam), 1985.
- Tradicionalizam i kriticizam u nauci o Crnogorcima: kritika osnovnih nekorektnih interpretacija nauke o samobitnosti Crnogoraca, 1988.
- Etnogenezofobija (suautor sa Savom Brkovićem), 1988.
- Razlaz politike i pedagogije - Pedagoška legalizacija nacionalizma, Naši dani, br. 26/1988.
- Hrestomatija: crnogorski narod i srpska politika genocida nad njim (autor i urednik), 1991.
- Muzika Anankinog vretena, 1991.
- Crnogorska jeres - humanitas heroica liberalis montenegrinae, 1994.
- Razur crnogorskoga jezika i njegova revitalizacija
- Crnogorska pravoslavna Crkva
- Naučno krijumčarenje i dograđivanje krivotvorst(a)va, podlistak u Publici od 20. do 24. lipnja 2002. godine
- Podśetnik o Crnoj Gori i crnogorstvu
- Nacrt prolegomene za hašku i domaću optužnicu protiv duhovnijeh tvoraca i huškača rata za veliku (nebesku) Srbiju
- Rovačka Republika, podlistak u Publici od 9.-27. lipnja 2003.
- Vrijedonosni sud u pravosudju, 2015
Knjige Tradicionalizam i kriticizam u nauci o Crnogorcima, Etnogenozofobija i etnogenezofobizam i dr. su dijelom tetralogije "Nauk(a) o samobitnosti Crnogoraca" - Crnogorska hrestomatija.
Suautor je zbornika zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa Da se više nikad ne ponovi posvećenog stradanju Cetinja, Vukovara i Srebrenice u njihovom povijesnom trajanju. Skup je bio održan na Cetinju 30. lipnja 2007. godine.
Suautor je zbornika iz 2007. Hrvatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja, objavljenog na hrvatskom i crnogorskom, urednice Lovorke Čoralić.[4]
Izvori
- (crnog.) Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture Razur crnogorskoga jezika i njegova revitalizacija, pristupljeno 1. listopada 2010.
- Librarything
- Open Library
- Digitalni arhiv Sarajevo
- Montenegrin Ethnic Association of Australia Podsjetnik o Crnoj Gori i crnogorstvu
- Montenegrin Ethnic Association of Australia Crnogorska pravoslavna Crkva