Razlika između inačica stranice »Sreten Zeković«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sreten Zeković'''-->'''Sreten Zeković''' (Cetinje, 15. 2. 1943.) je [[Crna Gora|crnogorski filozof]],  [[povijest|povjesničar]], [[pisac]] i [[publicistika|publicist]].
Sreten Zeković''' (Cetinje, 15. 2. 1943.) je [[Crna Gora|crnogorski filozof]],  [[povijest|povjesničar]], [[pisac]] i [[publicistika|publicist]].


Bavi se crnogorskom povjesnicom, crnogorskim nacionalnim pitanjem i [[crnogorski jezik|crnogorskim jezikom]]. Studirao je na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu u Beogradu,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/1-Molba6.10.1966.g-cb-1200x1693.jpg]</ref> na kome je, po preporuci mitropolita Danila dobijao i stipendiju,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/2-Prep.Mitrop.-25.10.1966-1200x1740.jpg]</ref> ali nikad nije diplomirao.
Bavi se crnogorskom povjesnicom, crnogorskim nacionalnim pitanjem i [[crnogorski jezik|crnogorskim jezikom]]. Studirao je na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu u Beogradu,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/1-Molba6.10.1966.g-cb-1200x1693.jpg]</ref> na kome je, po preporuci mitropolita Danila dobijao i stipendiju,<ref>[https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/09/2-Prep.Mitrop.-25.10.1966-1200x1740.jpg]</ref> ali nikad nije diplomirao.

Trenutačna izmjena od 23:27, 24. ožujka 2022.

Sreten Zeković (Cetinje, 15. 2. 1943.) je crnogorski filozof, povjesničar, pisac i publicist.

Bavi se crnogorskom povjesnicom, crnogorskim nacionalnim pitanjem i crnogorskim jezikom. Studirao je na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu u Beogradu,[1] na kome je, po preporuci mitropolita Danila dobijao i stipendiju,[2] ali nikad nije diplomirao.

Bio je predsjednikom Crnogorskog konfederalističkog zelenaškog pokreta[3] i supotpisnikom pisma dubrovačkoj gradonačelnici Dubravci Šuici.[3]

Piše za crnogorski znanstveni časopis Lingua Montenegrina.

Djela

  • Filozofija nacije: (dijalektičko-naturalistički humanizam ili dijalektičko-humanistički naturalizam), 1985.
  • Tradicionalizam i kriticizam u nauci o Crnogorcima: kritika osnovnih nekorektnih interpretacija nauke o samobitnosti Crnogoraca, 1988.
  • Etnogenezofobija (suautor sa Savom Brkovićem), 1988.
  • Razlaz politike i pedagogije - Pedagoška legalizacija nacionalizma, Naši dani, br. 26/1988.
  • Hrestomatija: crnogorski narod i srpska politika genocida nad njim (autor i urednik), 1991.
  • Muzika Anankinog vretena, 1991.
  • Crnogorska jeres - humanitas heroica liberalis montenegrinae, 1994.
  • Razur crnogorskoga jezika i njegova revitalizacija
  • Crnogorska pravoslavna Crkva
  • Naučno krijumčarenje i dograđivanje krivotvorst(a)va, podlistak u Publici od 20. do 24. lipnja 2002. godine
  • Podśetnik o Crnoj Gori i crnogorstvu
  • Nacrt prolegomene za hašku i domaću optužnicu protiv duhovnijeh tvoraca i huškača rata za veliku (nebesku) Srbiju
  • Rovačka Republika, podlistak u Publici od 9.-27. lipnja 2003.
  • Vrijedonosni sud u pravosudju, 2015

Knjige Tradicionalizam i kriticizam u nauci o Crnogorcima, Etnogenozofobija i etnogenezofobizam i dr. su dijelom tetralogije "Nauk(a) o samobitnosti Crnogoraca" - Crnogorska hrestomatija.

Suautor je zbornika zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa Da se više nikad ne ponovi posvećenog stradanju Cetinja, Vukovara i Srebrenice u njihovom povijesnom trajanju. Skup je bio održan na Cetinju 30. lipnja 2007. godine.

Suautor je zbornika iz 2007. Hrvatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja, objavljenog na hrvatskom i crnogorskom, urednice Lovorke Čoralić.[4]

Izvori

  1. [1]
  2. [2]
  3. 3,0 3,1 Slobodna Dalmacija Akcija crnogorskih nevladinih udruga i političkih stranaka "Oprosti nam, Dubrovniče", 3. listopada 2002., pristupljeno 1. listopada 2010.
  4. HRT Jezgra hrvatskog i crnogorskog jezika, 14. siječnja 2010., pristupljeno 1. listopada 2010.