Razlika između inačica stranice »Ektotermija«

Trenutačna izmjena od 23:40, 16. studenoga 2021.

Kornjače Pseudemys (ovdje se griju) su ektotermne životinje

Ektotermi odnosno ektotermnim organizmima (grčki εκτός (ektós) = "vani", "izvana" i θερμός (thermós) = "toplina") nazivaju se u zoologiji životinje čiju tjelesnu temperaturu uvjetuje okolina. Posljedica je da ti organizmi ovise o vanjskim izvorima topline^[1] i imaju relativno spor metabolizam.^[2] Na primjer, mnogi gmazovi reguliraju svoju tjelesnu toplinu sunčanjem. Preciznije, mnogi ektotermni organizmi su poikilotermni.^[2]

Kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ovisi isključivo o temperaturi okoline. Na velikim dubinama voda ima uvijek jednaku nisku temperaturu (nepunih 4 °C), pa i ribe koje tamo žive imaju uvijek jednaku temperaturu. Dakle, one su ektotermne, no istovremeno ih se svrstava i u homoiotermne.

Gotovo svi beskralješnjaci, kao i većina riba, vodozemaca i gmazova, jesu ektotermni i, istovremeno, poikilotermni. Tjelesna temperatuta ovisi im o temperaturi okoline, a u određenoj mjeri mogu ju regulirati svojim ponašanjem (sunčanje, povlačenje u sjenu, promjena boje tijela). Zbog toga je kod ovih životinja potrošnja energije značajno manja nego kod endotermnih organizama.

Neke životinje su u određenoj mjeri povremeno ektotermne, a povremeno endotermne. Tako neke zapravo ektotermne životinje u određenim prilikama mogu podići svoju tjelesnu temperaturu korištenjem metabolizma: neki kukci za hladnih jutara da bi mogli poletjeti ili pitoni radi grijanja svojih jaja. Za podizanje tjelesne temperature koriste se podrhtavanjem mišića. S druge strane, neke u stvari endotermne životinje zbog uštede energije povremeno odustaju od metaboličke termoregulacije. Tako neki kolibrići koji žive na velikim nadmorskim visinama noću snizuju tjelesnu temperaturu, a isto to rade i šišmiši u vrijeme zimskog sna.

Izvori

↑ Jay M. Savage ; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden. (2002). The amphibians and reptiles of Costa Rica : a herpetofauna between two continents, between two seas. Chicago, Ill.: University of Chicago Press. str. 409. ISBN 0226735389
↑ ^2,0 ^2,1 Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Pprincipal ill. Viola Hildebrand. (2001). Analysis of vertebrate structure. New York: Wiley. str. 429. ISBN 0471295051

[1] Jay M. Savage ; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden. (2002). The amphibians and reptiles of Costa Rica : a herpetofauna between two continents, between two seas. Chicago, Ill.: University of Chicago Press. str. 409. ISBN 0226735389

[hilde-2] 2,0 ^2,1 Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Pprincipal ill. Viola Hildebrand. (2001). Analysis of vertebrate structure. New York: Wiley. str. 429. ISBN 0471295051

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Ektotermija'''-->[[Datoteka:Basking turtles.JPG|mini|[[Kornjače]] ''[[Pseudemys]]'' (ovdje se griju) su ektotermne životinje]]
-'''Ektotermi''' odnosno '''ektotermnim organizmima''' ([[grčki]] ''εκτός'' (''ektós'') = "vani", "izvana" i ''θερμός'' (''thermós'') = "toplina") nazivaju se u [[zoologija|zoologiji]]  životinje čiju tjelesnu temperaturu uvjetuje okolina. Posljedica je da ti organizmi ovise o vanjskim izvorima topline<ref>{{cite book|page=409|isbn=0226735389|author=Jay M. Savage ; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden.|year=2002|publisher=University of Chicago Press|location=[[Chicago]], Ill.|title=The amphibians and reptiles of Costa Rica : a herpetofauna between two continents, between two seas}}</ref> i imaju relativno spor [[metabolizam]].<ref name="hilde">{{cite book|page=429|isbn=0471295051|author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Pprincipal ill. Viola Hildebrand.|year=2001|publisher=Wiley|location=[[New York]]|title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Na primjer, mnogi [[gmazovi]] reguliraju svoju tjelesnu toplinu sunčanjem. Preciznije, mnogi ektotermni organizmi su [[poikilotermija|poikilotermni]].<ref name="hilde"/>
+'''Ektotermi''' odnosno '''ektotermnim organizmima''' ([[grčki]] ''εκτός'' (''ektós'') = "vani", "izvana" i ''θερμός'' (''thermós'') = "toplina") nazivaju se u [[zoologija|zoologiji]]  životinje čiju tjelesnu temperaturu uvjetuje okolina. Posljedica je da ti organizmi ovise o vanjskim izvorima topline<ref>{{Citiranje knjige|page=409|isbn=0226735389|author=Jay M. Savage ; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden.|year=2002|publisher=University of Chicago Press|location=[[Chicago]], Ill.|title=The amphibians and reptiles of Costa Rica : a herpetofauna between two continents, between two seas}}</ref> i imaju relativno spor [[metabolizam]].<ref name="hilde">{{Citiranje knjige|page=429|isbn=0471295051|author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Pprincipal ill. Viola Hildebrand.|year=2001|publisher=Wiley|location=[[New York]]|title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Na primjer, mnogi [[gmazovi]] reguliraju svoju tjelesnu toplinu sunčanjem. Preciznije, mnogi ektotermni organizmi su [[poikilotermija|poikilotermni]].<ref name="hilde"/>
 * Kod [[dubokomorska riba|dubokomorskih riba]] tjelesna temperatura ovisi isključivo o temperaturi okoline. Na velikim dubinama voda ima uvijek jednaku nisku temperaturu (nepunih 4 °C), pa i ribe koje tamo žive imaju uvijek jednaku temperaturu. Dakle, one su ektotermne, no istovremeno ih se svrstava i u [[homoiotermija|homoiotermne]].