Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjevernolaponski jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjevernolaponski jezik'''-->'''Sjevernolaponski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sme sme]), najgovoreniji [[laponski jezici|laponski]] jezik kojim govori oko 15.000 ljudi u [[Norveška|Norveškoj]] (Krauss, 1995.) u okruzima [[Finnmark]]u, [[Troms]]u, [[Nordland]]u i [[Ofoten]]u; 1.700 u [[Finska|Finskoj]] (popis iz 2001.), općine [[Utsjoki]], [[Enontekiö]] i [[Sodankylä]]; i 4.000 u [[Švedska|Švedskoj]] (Krauss, 1995.): [[Karesuando]] i [[Jukkasjärvi]].
Sjevernolaponski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sme sme]), najgovoreniji [[laponski jezici|laponski]] jezik kojim govori oko 15.000 ljudi u [[Norveška|Norveškoj]] (Krauss, 1995.) u okruzima [[Finnmark]]u, [[Troms]]u, [[Nordland]]u i [[Ofoten]]u; 1.700 u [[Finska|Finskoj]] (popis iz 2001.), općine [[Utsjoki]], [[Enontekiö]] i [[Sodankylä]]; i 4.000 u [[Švedska|Švedskoj]] (Krauss, 1995.): [[Karesuando]] i [[Jukkasjärvi]].


Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sme Ethnologue (16th)]</ref>
Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sme Ethnologue (16th)]</ref>

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:05

Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15.000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1.700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4.000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.

Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.[1]

Izvori

Vanjske poveznice