Shua jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:08

Shua jezik (mashuakwe, shua-khwe, tshumakwe; ISO 639-3: shg), najvažniji jezik skupine tshu-khwe, kojsanska porodica, kojim govori 6.000 ljudi (2004 R. Cook) u bocvanskom distriktu Central.

Postoje brojni dijalekti: shua-khwe (mashuakwe), nǀoo-khwe (nǀoo, nǁookhwe), ǀoree-khwe (ǀoree, ǀkoree-khoe), ǁ’aiye (ǀaaye), ǀxaise (ǀhaise, ǀtaise, ǀhais, ǀais), tshidi-khwe (tsh’iti, tcaiti, sili, shete tsere), danisi (danisis, danisa, demisa, madenasse, madenassa, madinnisane; 100 Voegelin and Voegelin 1977), cara, deti, ganádi^[1]; ^[2]. Posljednja dva dijalekta nekada su bila priznata samostalnim jezicima^[3].

Izvori

Vanjske poveznice

[1] Deti, Ethnologue (14th)

[2] Ethnologue (16th)

[3] Ganádi, Ethnologue (14th)

[1]

[2]

[3]

Inačica od 21. rujan 2021. u 02:59 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:08 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Shua jezik'''-->'''~~Shua jezik''' (mashuakwe, shua-khwe, tshumakwe; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=shg shg]), najvažniji jezik skupine [[Tshu-Khwe jezici\|tshu-khwe]], [[kojsanski jezici\|kojsanska]] porodica, kojim govori 6.000 ljudi (2004 R. Cook) u [[bocvana\|bocvanskom]] distriktu Central.		Shua jezik''' (mashuakwe, shua-khwe, tshumakwe; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=shg shg]), najvažniji jezik skupine [[Tshu-Khwe jezici\|tshu-khwe]], [[kojsanski jezici\|kojsanska]] porodica, kojim govori 6.000 ljudi (2004 R. Cook) u [[bocvana\|bocvanskom]] distriktu Central.

	Postoje brojni dijalekti: shua-khwe (mashuakwe), nǀoo-khwe (nǀoo, nǁookhwe), ǀoree-khwe (ǀoree, ǀkoree-khoe), ǁ’aiye (ǀaaye), ǀxaise (ǀhaise, ǀtaise, ǀhais, ǀais), tshidi-khwe (tsh’iti, tcaiti, sili, shete tsere), danisi (danisis, danisa, demisa, madenasse, madenassa, madinnisane; 100 Voegelin and Voegelin 1977), cara, [[deti (jezik)\|deti]], [[ganádi (jezik)\|ganádi]]<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=DET Deti, Ethnologue (14th)]</ref>; <ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=shg Ethnologue (16th)]</ref>. Posljednja dva dijalekta nekada su bila priznata samostalnim jezicima<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=GNE Ganádi, Ethnologue (14th)]</ref>.		Postoje brojni dijalekti: shua-khwe (mashuakwe), nǀoo-khwe (nǀoo, nǁookhwe), ǀoree-khwe (ǀoree, ǀkoree-khoe), ǁ’aiye (ǀaaye), ǀxaise (ǀhaise, ǀtaise, ǀhais, ǀais), tshidi-khwe (tsh’iti, tcaiti, sili, shete tsere), danisi (danisis, danisa, demisa, madenasse, madenassa, madinnisane; 100 Voegelin and Voegelin 1977), cara, [[deti (jezik)\|deti]], [[ganádi (jezik)\|ganádi]]<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=DET Deti, Ethnologue (14th)]</ref>; <ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=shg Ethnologue (16th)]</ref>. Posljednja dva dijalekta nekada su bila priznata samostalnim jezicima<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=GNE Ganádi, Ethnologue (14th)]</ref>.