Nama jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:27

Nama jezik (ISO 639-3: naq; berdama, bergdamara, “hottentot” , kakuya bushman, “khoekhoegowab” , “khoekhoegowap” , maqua, namakwa, naman, namaqua, nasie, rooi nasie, tama, tamakwa, tamma; ), najvažniji kojsanski jezik kojim govori 251.100 Nama Hotentota na područjima južne Afrike u Namibiji 200.000 (2006), Južnoafričkoj Republici 50.900 (2006) i oko 200 u Bocvani (2006). Sa još dva jezika, korana [kqz] i xiri [xii] čini istoimenu podskupinu (nama jezici|nama) centralnih južnoafričkih kojsanskih jezika.

Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim]^[1]. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. Pismo: latinica ^[2]

Izvori

Vanjske poveznice

[1] The Nama Language

[2] Ethnologue (16th)

[1]

[2]

Inačica od 21. rujan 2021. u 02:56 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.974 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:27 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.974 edits m bmz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nama jezik'''-->'''~~Nama jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=naq naq]; berdama, bergdamara, “hottentot” , kakuya bushman, “khoekhoegowab” , “khoekhoegowap” , maqua, namakwa, naman, namaqua, nasie, rooi nasie, tama, tamakwa, tamma; ), najvažniji [[kojsanski jezici\|kojsanski]] jezik kojim govori 251.100 [[Nama (narod)\|Nama]] [[Hotentoti\|Hotentota]] na područjima [[južna Afrika\|južne Afrike]] u [[namibija\|Namibiji]] 200.000 (2006), [[Južnoafrička Republika\|Južnoafričkoj Republici]] 50.900 (2006) i oko 200 u [[bocvana\|Bocvani]] (2006). Sa još dva jezika, [[Korana jezik\|korana]] [kqz] i [[Xiri jezik\|xiri]] [xii] čini istoimenu podskupinu (nama jezici\|nama) centralnih južnoafričkih kojsanskih jezika.		Nama jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=naq naq]; berdama, bergdamara, “hottentot” , kakuya bushman, “khoekhoegowab” , “khoekhoegowap” , maqua, namakwa, naman, namaqua, nasie, rooi nasie, tama, tamakwa, tamma; ), najvažniji [[kojsanski jezici\|kojsanski]] jezik kojim govori 251.100 [[Nama (narod)\|Nama]] [[Hotentoti\|Hotentota]] na područjima [[južna Afrika\|južne Afrike]] u [[namibija\|Namibiji]] 200.000 (2006), [[Južnoafrička Republika\|Južnoafričkoj Republici]] 50.900 (2006) i oko 200 u [[bocvana\|Bocvani]] (2006). Sa još dva jezika, [[Korana jezik\|korana]] [kqz] i [[Xiri jezik\|xiri]] [xii] čini istoimenu podskupinu (nama jezici\|nama) centralnih južnoafričkih kojsanskih jezika.

	Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim]<ref>[http://multitree.org/codes/naq The Nama Language]</ref>. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. [[Pismo]]: [[latinica]]		Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim]<ref>[http://multitree.org/codes/naq The Nama Language]</ref>. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. [[Pismo]]: [[latinica]]