Razlika između inačica stranice »Bobovec«

Trenutačna izmjena od 13:27, 29. travnja 2022.

Dvorac obitelji Šomšić.

Bobovec ^[1] (također i Bobovišće^[2] i Baboča); (mađ. Babócsa) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 30,99 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46° 2' sjeverne zemljopisne širine i 17° 22' istočne zemljopisne dužine. Belső-Somogy je južno, a granica sa Republikom Hrvatskom se nalazi 5 km dalje. Najbliže naselje u RH je Brodić.

Sjeveroistočno od sela je rječica Rinya koja se ulijeva u Dravu.

Bojevo je 1 km zapadno, Rasinja je 3,5 km zapadno-sjeverozapadno, Vunep je 3 km sjeverno, Arača je 3 km sjeveroistočno, Komluš je 2 km jugoistočno, Petrida je 1,5 km južno-jugoistočno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7584.

U Bobovcu djeluje jedinica romske manjinske samouprave.

Povijest

Područje je naseljeno još u pretpovijesti. U Bobovcu su nađeni nalazi iz bakrenog i brončanog doba.

u vrijeme kralja Arpada je narod Tibolda sagradio utvrdu na brdu iznad toka rijeke Rinje. ^[3]

Pripadao je ugarskim plemićima Bogátu i Koppányu. Mađarski kralj Stjepan I. Sveti je eksproprirao taj posjed poslije njegove smrti i dao ga benediktincima. Prema papinskim spisima je 1332. na tom mjestu stajala kapelica. Poslije je pripadao obiteljima Tibold i Marczali. Zabilježeno je da je kralj Vladislav II. Jagelović boravio u utvrdi u Bobovcu kao gost obitelji Báthory.

U doba turskih osvajanja su bile velike borbe za tvrđavu: zauzeo ju je 1552.^[3] turski vojskovođa Toigon Ozman za najezde na Južno Prekodunavlje, a kad ju je palatin i hrvatsko-slavonski ban Toma Nadaždi pokušao vratiti, eksplodiralo je nekoliko eksplozivnih punjenja i pri tome porušilo veliki dio tvrđave. András Báthory ju je obnovio, no Turci su opet krenuli na tu tvrđavu nakon što su zauzeli Siget i pri tome ju opet oštetili u borbama.

Nikola Zrinski ju je konačno vratio u ugarske ruke 1664.. Zabilježeno je da je 11. veljače 1664. Zrinski izvijestio o uspješnoj zimskoj kampanji protiv Turaka. Te godine su Turci srušili zgradu opatije.

Neko vrijeme nisu doseljavali Mađari u Bobovec. Ipak, Bobovec je brzo napredovao, tako da je 1715. postao trgovište (mezőváros), a nešto kasnije kotarskim sjedištem.

1891. je u Bobovcu živjelo 2443 Hrvata i Mađara.

1953. su u bobovečkoj okolici nađena velika plinska polja i usporedno s njima i termalna voda. Eksploatiranje termalne vode je počelo 1960..

Promet

Nalazi se na željezničkoj prometnici Velika Kaniža-Pečuh. U selu se nalazi željeznička postaja.

Stanovništvo

Bobovec ima 1904 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 10,9%, Hrvati čine 0,2% te ostali. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3,3%, luterana 0,2% te ostalih.

Mjesni Hrvati pripadaju podravskoj skupini mađarskih Hrvata^[4]. Hrvati u Bobovcu gotovo posve mađarizirani, tako da samo najstariji govore hrvatski^[5].

Kultura

Dani narcisa^[3]

Znamenitosti

turska tvrđava
ruševine crkve (katedrala u gotičkom stilu)^[3] iz doba Arpadovića
ruševine zemljane utvrde, jedne od najstarijih u Šomođskoj županiji^[3]
ostatci benediktinskog samostana i groblja^[3]
pašina palača iz turskih vremena^[3] koja je neko vrijeme bila tursko parno kupatilo^[3]
dvorac Šomšić (Somssich) u klasicističkom stilu iz 1820.
Bobovečki pašin vrt

Izvori

↑ Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net
↑ Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 ^3,4 ^3,5 ^3,6 ^3,7 Prirodna BLAGA Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU
↑ (mađ.) Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Dráva menti horvátok
↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Kajkavski govori podravskih Hrvata u Mađarskoj, str. 2.

Vanjske poveznice

[O_govorima-1] Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net

[HE-2] Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.

[gyeregyalog-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 ^3,4 ^3,5 ^3,6 ^3,7 Prirodna BLAGA Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU

[4] (mađ.) Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Dráva menti horvátok

[5] Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Kajkavski govori podravskih Hrvata u Mađarskoj, str. 2.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

Inačica od 05:23, 20. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 13:27, 29. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bobovec'''-->~~[[Datoteka:Babócsa - Palace.jpg \|mini\|desno\|250px\|Dvorac obitelji Šomšić.]]		[[Datoteka:Babócsa - Palace.jpg \|mini\|desno\|250px\|Dvorac obitelji Šomšić.]]
	'''Bobovec''' <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net </ref> (također i Bobovišće<ref name=HE>Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.</ref> i Baboča); (mađ. ''Babócsa'') je selo u južnoj [[Mađarska\|Mađarskoj]].		'''Bobovec''' <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net </ref> (također i Bobovišće<ref name=HE>Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.</ref> i Baboča); (mađ. ''Babócsa'') je selo u južnoj [[Mađarska\|Mađarskoj]].