Misija San Pedro y San Pablo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Misija San Pedro y San Pablo'''-->'''Misija San Pedro y San Pablo''' (Misija sv. Petra i Pavla), posljednja dvadeset-treća franjevačka [[misija]] koju je [[1780.]] osnovao [[Francisco Garcés]] među [[Yuma]] Indijancima na zapadnoj obali rijeke [[Colorado (rijeka)|Colorado]] u blizini suvremenog [[Araz, Kalifornija|Araza]], tada Fort Defiance ili Pilot Knob, na jugoistoku kalifornije.  
Misija San Pedro y San Pablo''' (Misija sv. Petra i Pavla), posljednja dvadeset-treća franjevačka [[misija]] koju je [[1780.]] osnovao [[Francisco Garcés]] među [[Yuma]] Indijancima na zapadnoj obali rijeke [[Colorado (rijeka)|Colorado]] u blizini suvremenog [[Araz, Kalifornija|Araza]], tada Fort Defiance ili Pilot Knob, na jugoistoku kalifornije.  


Misija je 17 do 19. srpnja [[1781.]] godina bila opljačkana i zapaljena od strane Indijanaca. Pobijeno je oko 50 [[Španjolci|Španjolaca]], mwđu njima Garcés, tri druga franjvca i kapetan Rivera y Moncada, dok su žene i djeca su zarobljeni<ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/mission/sanpedro.htm History of San Pedro y San Pablo Mission]</ref>
Misija je 17 do 19. srpnja [[1781.]] godina bila opljačkana i zapaljena od strane Indijanaca. Pobijeno je oko 50 [[Španjolci|Španjolaca]], mwđu njima Garcés, tri druga franjvca i kapetan Rivera y Moncada, dok su žene i djeca su zarobljeni<ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/mission/sanpedro.htm History of San Pedro y San Pablo Mission]</ref>

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 08:28

Misija San Pedro y San Pablo (Misija sv. Petra i Pavla), posljednja dvadeset-treća franjevačka misija koju je 1780. osnovao Francisco Garcés među Yuma Indijancima na zapadnoj obali rijeke Colorado u blizini suvremenog Araza, tada Fort Defiance ili Pilot Knob, na jugoistoku kalifornije.

Misija je 17 do 19. srpnja 1781. godina bila opljačkana i zapaljena od strane Indijanaca. Pobijeno je oko 50 Španjolaca, mwđu njima Garcés, tri druga franjvca i kapetan Rivera y Moncada, dok su žene i djeca su zarobljeni[1]

Izvori