Makúna: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Makúna''' (Macuna, Makúna, Íde-masã, Yeba-masã, Yí-tapúya = "gente-agua"), pleme [[tucanoan]] Indijanaca iz kišnih šuma [[kolumbija|Kolumbije]] u departmanima Vaupés i Amazonas, na rijekama donja [[Pirá Paraná]], [[Apaporís]] i [[Mirití Paraná]]. U [[Brazil]]u ih nešto živi uz rijeku río Traira. Populacija im iznosi oko 1.100. | |||
Žive u velikim kolektivnim nastambama poznatim kao [[maloca]]. Postoji vjerovanje u [[reinkarnacija|reinkarnaciju]]<ref>[http://pib.socioambiental.org/en/povo/makuna/1445 Makuna]</ref>. [[Kaj Århem]] (1981, u Makuna social organization:122-127) daje nazive njihovih 12 sibova: yiba, saina, roea, hemoa, tabotihehea, buhabungana, siroa, hogoro siroa, umua, minowaringana, heañara i seara<ref>[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Tukano.pdf Fabre, Tukano]</ref> | Žive u velikim kolektivnim nastambama poznatim kao [[maloca]]. Postoji vjerovanje u [[reinkarnacija|reinkarnaciju]]<ref>[http://pib.socioambiental.org/en/povo/makuna/1445 Makuna]</ref>. [[Kaj Århem]] (1981, u Makuna social organization:122-127) daje nazive njihovih 12 sibova: yiba, saina, roea, hemoa, tabotihehea, buhabungana, siroa, hogoro siroa, umua, minowaringana, heañara i seara<ref>[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Tukano.pdf Fabre, Tukano]</ref> |
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 12:13
Makúna (Macuna, Makúna, Íde-masã, Yeba-masã, Yí-tapúya = "gente-agua"), pleme tucanoan Indijanaca iz kišnih šuma Kolumbije u departmanima Vaupés i Amazonas, na rijekama donja Pirá Paraná, Apaporís i Mirití Paraná. U Brazilu ih nešto živi uz rijeku río Traira. Populacija im iznosi oko 1.100.
Žive u velikim kolektivnim nastambama poznatim kao maloca. Postoji vjerovanje u reinkarnaciju[1]. Kaj Århem (1981, u Makuna social organization:122-127) daje nazive njihovih 12 sibova: yiba, saina, roea, hemoa, tabotihehea, buhabungana, siroa, hogoro siroa, umua, minowaringana, heañara i seara[2]
Sami sebe nazivaju Yeba-masã.