More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Subotička filharmonija''' (srp. ''Суботичка филхармонија'', mađ. ''Szabadkai Filharmónia'') je [[orkestar]] iz [[Subotica|Subotice]]. | |||
Utemeljen je [[1908.]] godine. Svoje osnivanje duguje [[Đuro Arnold (skladatelj)|Đuri Arnoldu]], a osnovao ju je [[Ernest Lányi]]. | Utemeljen je [[1908.]] godine. Svoje osnivanje duguje [[Đuro Arnold (skladatelj)|Đuri Arnoldu]], a osnovao ju je [[Ernest Lányi]]. | ||
Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:19
Subotička filharmonija (srp. Суботичка филхармонија, mađ. Szabadkai Filharmónia) je orkestar iz Subotice.
Utemeljen je 1908. godine. Svoje osnivanje duguje Đuri Arnoldu, a osnovao ju je Ernest Lányi.
Povijest
Svoj prvi koncert je održala 12. veljače 1908.. Stalnim dirigentom od prvog koncerta je bio poznati skladatelj Ernest Lányi, a svom sastavu je imala članove Gradskog orkestra te amaterske glazbenike. Do Prvog svjetskog rata je izvela 20 koncerata. Na nekim od tih koncerata su kao solisti sudjelovala i svjetski poznata glazbenička imena kao što su Pablo Casals, Béla Bartók, Jenő Hubay i Valborg Werbeck-Svärdström. Na repertoaru su izvodili od poznatijih autora, Mozarta, Beethovena, Schuberta, Tartinija i dr..
Nakon Prvog svjetskog rata dugo vremena nije djelovala, čemu je pridonijela i smrt osnivača Ernesta Lányia. Tek 1931. su održali prvi koncert. Veliku ulogu u obnovi rada je imao glazbenik Ljudevit Újhazy. Tada im je dirigirao Mirko Kramer. Do rata su izveli 20 koncerata, a na repertoaru su od poznatijih autora, izvodili Beethovenova, Ravelova i Čajkovskova djela.
U završnim mjesecima Drugog svjetskog rata je filharmonija obnovila rad. Već početkom 1945. je organizirala koncerte. Dirigirali su Željko Straka i Aleksandar Segedi. 1947. je njenim šefom-ravnateljem odnosno dirigentom bio Milan Asić. To je bilo malo zlatno razdoblje Subotičke filharmonije. Izvodila su se poznata djela svih poznatih skladatelja iz Jugoslavije, a gostovali su poznati dirigenti. Ukidanjem Opere je došlo do gubitka u orkestru, a time i padom kvalitete koncerata.
Nakon što se umirovio Milan Asić, voditeljicom je postala Elvira Husar. Potom je orkestar vodio Matija Murenji.
Rad joj je obnovljen 1997. povratkom maestra Berislava Skenderovića u Srbiju i Crnu Goru [1]. Od 2001. je dijelom Muzičkog centra. Njegovim odlaskom 2006. je zapravo prestala postojati.
20. ožujka 2007. je pokrenulo osnivanje "nove" Subotičke filharmonije, a inicijatori su bili Đuro Molnar, Miroslav Jovančić i Mirko Molnar. Tom prigodom je Nova Subotička filharmonija dobila i naziv na hrvatskom jeziku. Do tada je imala nazive na srpskom (ćirilićni) i mađarskom jeziku. Tom prigodom se odlučilo da u novom sastavu bude znatno veći broj Subotičana od dotadašnje prakse, a predvidilo se osnivanje i Gudačkog komornog orkestra koji će biti dijelom filharmonije, a koji će moći i samostalno nastupati [2]
Subotička filharmonija njeguje dobru suradnju s komornim ansamblom Collegium Musicum Catholicum koji djeluje u Subotici u okviru Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“.
Dugogodišnji violinist Subotičke filharmonije bio je Matija Molcer.[3]
Vidi još
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka Naslovi.net Subotička filharmonija – kako dalje? - preneseno sa
- PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka Građanski list Subotička filharmonija – kako dalje?, 24. listopada 2008.
- ↑ Hrvatska riječ Jedino mjerilo u radu jest kvaliteta, 13. siječnja 2006., pristupljeno 19. studenog 2009.
- ↑
- PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka Subotica.info Nova subotička filharmonija, 20. ožujka 2007., pristupljeno 19. studenog 2007.
- ↑ Superinfo Mathias Molcer