Razlika između inačica stranice »Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bmz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska)'''-->'''Ostrovo''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Csányoszró'') je selo na krajnjem jugu [[Mađarska|Republike Mađarske]].
Ostrovo''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Csányoszró'') je selo na krajnjem jugu [[Mađarska|Republike Mađarske]].


Zauzima površinu od 28,56 km četvornih.
Zauzima površinu od 28,56 km četvornih.

Trenutačna izmjena od 18:49, 20. ožujka 2022.

Ostrovo [1] (mađ. Csányoszró) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Zauzima površinu od 28,56 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 52' 55" sjeverne zemljopisne širine i 17° 54' 7" istočne zemljopisne dužine, 7,5 km sjeverno od Drave i granice sa Hrvatskom. Najbliže naselje u RH je Podravska Moslavina, 9,5 km jugoistočno. Kotarsko sjedište Šeljin je 2,5 km zapadno, Kákics je 3 km, a Okrag je 4,5 km sjeverozapadno, Gilvánfa je 4,5 km, a Bešenca 2,2 km sjeveroistočno, Nagycsány je 1,5 km istočno, Lúzsok je 4,5 km jugoistočno, Kemša je 4,5 km južno, a Vertiga je 7 km jugozapadno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šeljinskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7964.

Nastalo je spajanjem sela Kiscsány-a i sela Oszró-a (Ostrova) 1934.. Pored ova dva sela, na mjestu današnjeg Ostrova je postojalo i selo Zsen.

Promet

Kroz selo prolazi željeznička prometnica Šeljin-Harkanj. U selu je i željeznička postaja.

Stanovništvo

Ostrovo ima 718 stanovnika (2001.). Mađari su većina. U selu jož žive Romi, kojih je blizu 3%, Hrvati, kojih je blizu 1% te Rumunji, kojih je upola manje. Nešto više od polovice stanovnika su rimokatolici, 40% je kalvinista te nekolicina grkokatolika i luterana.

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice